Subak Warisan Dunia Beuki Kagerus ku Modernisasi.
O $ e 1 .a $ 3 .
·45
.08.a.·.b.:.Il.:· ..•..·•.. :;1"'\:=;(.
..::.;::
\if ..arn/~
· , f ·7
20
21
.:•. J ... : ·t··· ;::h·S··: b··· cs·· ..
:..lJl11a
.Ci ...a.. tcr0.:Miriggll
·8·:•.... ·.':·9·:··:·:·····:.·1·
·0·:.
:.1·.·.1·.·· 1::
··2
... :...
.1~·
e·
:
.
15 .:
. 14.
22232425262728
.',
2930
31
Subak Warisan Dunia
Beuki Kagerus ku Modernisasi
Jo h
Ku
Miara
a n Isk a n d a r
L in g k u n g a n
budaya
B a li a n u d is e b u t
(s ira h -s u k u ),
D itite n a n
n a s is te m
te h
tin a
s e ja ra h n a ,
s e ja ti-
w ew engkon
irig a s i tra d is is io n a l
subak
S u n g a i),
enggeus
keneh,
d in a
k a w e n ta r
enggeus
p e rte n g a h a n
ru tk e u n
n g a tu r
o rg a n is a s i
c a i irig a s i n y a ia n
e fis ie n a ,
puhna
m ia ra
soal
D
yaan
J u li
O rg a n i-
2012
!lm u
. P e n g e ta h u a n je u n g
K abuda-
P B B (U N E S C O ), d in a
na anu
R u s ia
k a 3 6 d i S a in t
J u n i-6
24
n e te p k e u n
s io n a l
irig a s i tra d i-
subak
d u n ia ,
te ru s
enggeus
2012,
y e n s is te m
B a li,
w a ris a n
lila n a
J u li
s id a n g -
P e te rs b u rg a
d ija d ik e u n
s a tu ta s
12
d ip e rju a n g k e u n .
.s a b a b
k itu ,
'w a r i s a n
d u n ia
subak
ta u n
K u-
m a n g ru p a
anu ngabogaan
n ila i
d in a ja m a n
B a li. T a p i. jig a n a
m o d e rn
n g a le s ta rik e u n
gam pang.
M a rg a
k iw a ri, p ik e u n
subak
N aha
e k o s is te m
ekonom i
budaya
m o d e rn is a s i
bakal
k a n a e k s is te n s in a
te h
kunaon
la n ta ra n a ,
p a ro b a h a n
m ah
m oal
k itu ?
s a g a la
ru p a
je u n g
s o s ia l
te ru s
subak
deuhna
a ta w a
(m a d y a ),
badan,
lo n g g a r,
h e n te u
b a g ia n
w ila y a h
e k o lo g i
tra d i-
a ta w a
ku
H irta
h e n te u
se c a ra
kudu
a ta w a
s a lin g
s a s a m a ja lm a ,
h o rm a t
k itu
h e ra n
la m u n
subak
saw ah
sa c a ra
je u n g
n y ip ta k e u n
n is
di
p a ra
w a rg a n a
k a a rifa n
lo k a l
n g a le s ta rik e u n
w ew engkona.
anu
p a ta n i,
k a tu t
m ib a n d a
s ifa t
p ik e u n
lin g k u n g a n
N u ru tk e u n
U ra n g
B a li, s u m b e r
d ip ia ra
je u n g
daya
di
budaya
a ir b ia s a
d ip u s ti-p u s ti.
kusabab
b is a
ayana
p a ta n :
ka
m am pul
k e rja s a m r
K usabab
k a la w a n
k itu ,
ngabag
p e ta k -p e ta k
saw al
p is a n ,
je u n ]
n u n ta s k e u n
k o n flik
subal
m am pu
a d il
Iig a d a m a ik e u n
re g a n
h a rm o -
lu h u n g
n g a g e ru s
d i a n ta ra n a
a d a p tiv e
je u n g
k a w e n ta r
irig a s i
p a ta n i
m am pt
n y ip ta k e u r
ja rin g a n
s a b ilu lu n g a n .
cai
subak
s a lin g p e r c a y a , s a lin g
ngaw angun
enggeus
k o to i
d i ja m a r
s o s ia l
s a p e rti
b a b a re n g a n ,
m am pu
P a n g a ru h n a
enggeus
hubungan
a n ta ra
b is a
p a ta n i
e k o s is te m n a
ie u
sakabeh
Pen-
m a ta k
enggeus
(c o m p le x
a d a p ta s i
gaw e
a d a p ta s i
le s ta ri.
B a li,
n o rm a -n o rm a
d ia n g -
enggeus
m odal
h o rm a t
M aha
s a ja tin a
subak
h o rm a t
h e n te u
B a li je u n g
k o m p le k s
ka-
(e k o s is te m ),
ka T uhan
s is te m
di
kudu
a la m
K usabab
n y ip ta k e u n
n g a ja g a
(n is ta ),
p e n g e lo la a a n
budaya,
b a h e u la ,
L a ju , z o n a
h ilirn a
s a k ra l.
N u ru tk e u n
k a p e r-
papagon
le u w e u n g .
suku,
ra d a
w ew engkon
gapna
K a ra n a .
c ip a .
s a p e rti
kana
H irta
je u n g
k u ra n g
dum asar
saw ah
lin g k u n g a n
sebagai
n e tra l,
s u c i, b is a d io la h a ta w a d ik e lo la
h iru p
ka
te n g a h
d ip e rs e p s ik e u n
n g a g e ra k e u n
a n ta ra
la n -
b a g ia n
w ew ngkon
K a r a n a , .n r a n g B a li d in a n g a la k o k a n
s a im b a n g a n
Zona
b a g ia n
la u ta n ,
d ib u n g k u s
p a n g a ru h
B a li.
w ew ngkon
s u n g a i je u n g
d is e b u t
s is te m
di
d ip u s ti-p u s ti.
je u n g
m u a ra
anu
d im u m u le
tu m p u r
ra w a t
kadua,
a ta w a
d ija g a , d i-
je u n g
anu
s y s te m )
d ija g a u la h n e p i k a
suci kudu
w ew engkon
cayaan
sapopoena
h u lu
k a ja , d ia n g g a p
k a tilu ,
s io n a l
tin a
d ip e rs e p s ik e u n
sebagai
g u n u n g je u n g
p a n g a w e ru h
D um asar
budaya
zona
pagunungan
anu
p a ta n i
subakna,
b ia s a
A lira n
B a li b ia s a
ja d i 3 z o n a . N y a e ta
le u w e u n g n a
anu
B a li.
adat
w ew engkon
am -
c a i je u n g
o to n o m o m
b u d a y a lu h u n g ,e n g g e u s s a k u d u n a
je u n g
di
se c a ra
(D a e ra h
B a li
a la m n a ,
d e m o k ra tis ,
P e n d id ik a n ,
saw ah
k a c id a
n g o k o la k e u n
s ifa tn a
sasj
je n g
n g a ja la n k e u n
e lm u
se c a ra
p ik e u n
lin g k u n g a n
lin g k u n g a n
d in a
k a tu t
ngam ang-
subak
d ib e d a k a n
N u-
DAS
n u ru tk e u n
k a h iji,
ta n i
m a n g re b u -
m am pu
k a c id a
D in a
11.
lila n a , h a s il tin a w a ris a n
k a ru h u n ,
fa a tk e u n
in a b u la n
ka
m a sa ra k a t
d i B a li e n g g e u s
re b u ta u n a
p a ra
b a h e u la
k ira -k ira
abad
riw a y a tn a ,
saw ah
ti
d ik e n a l
h u lu -te b e n
H a rtin a ,
s a g a la
je u n j
ru p a
d i a n ta ra
pacog
p a ra
p a ta n
s a w a h , L a in e ta w u n g k u l, s u b a k
enggeus
m am pu
n y ip ta k e u n
w e m e la k p a re je u n g
,p a r e
b a re n g
p a ra
d in a
p a ta n i
usum
h e n te u
konsep
oge
saw ah
h a lo d o
aya
d in .
P a n g a ru h n a
c a i irig a s i,
ie u h m a ta k
a ra n g
kom pak
saw ah.
ngagunakeun
H a l ie u
m ig a w e p a n e l
je u n g
sa a m p a ra n a
ogr
m ig a
k a c id a
m am pi
hususn:
e fis ie n a
w e rit c a i, je u n :
k a ja d ia n
se ra n g a i
Mangle 239(
46
Kllplnr
Humas
Unpad
2012
ham a
anu
s a riu s
nga-
lu g e n s ) a n u s a a c a n R e v o lu s i H u ja u
N aon
m a rg a
gagal
panen
p a re
h e n te u
s a h iji
fa k to rn a ,
saw ah
p ik e u n
p a re
b a lu k a rk e u n
p e rn a h
d ik e n a l
p a ta n i s a w a h (a o s s e ra ta n
(p u so ).
1 9 9 1 ).
Loba Tantangan
N gan
k a c id a
m u n g g a ra n
p ro g ra m
h a n ja k a ln a ,
ta u n
d in a
1 9 7 0 -a n , k u a y a n a
R e v o lu s i H ija u , a n u la n -
dasana ngagunakeun
k a sa ra g a m a n
p ro g ra m
n a s io n a l,
d o w n ', j e u n g
h e n te u
n g a h a rg a a n
s ifa t
' ta ra n a ? .
H al
d ia k ib a tk e u n
b in ih
ie u
ku
p a re
ta n a m p a d i p a ta n ija d i
C o n to n a ,
d in a
s a ja b a n a .
saw ah
fu n g si
p a re te ru s -te ru s a n
a n u b a h e u la n a
m ake
sa c a ra
h a rm o m is
d ib u n g k u s
e k o lo g ilo k a l,
o rg a n ik
s ta titik
D in a s
Pangan
dan
a y a is ti-
aya
se ra n g g a
ham a hen-
p u tu s -p u tu s n a
saw ah.
L a in
e ta
di
la h a n
w u n g k u l,
p a ra
s a lila
s e k ita r 5 .3 3 2 h a , n y e ta tin a
n g u ra n g a n
9 1 5 , 2 6 h a /ta h u n .
H al
enggeus
di
c a i irig a s i,
bu-
k a p e rc a y a a n ,
ta n i
pro-
p e s tis id a
je u n g ta n e u h
p e s tis id a .
la h a n
saw ah
k a c id a
n g a ro n ja tn a .
k a tu t
cai saw ah
h e n te u
m a ta k
s a w a h p in u h k u ra c u n
h e n te u
m am puh
A tu h
je n is -je n is
p a b rik a n
h a m a p a re . A k i-
b a lu k a rn a
la u k ,
b e lu t,
s a g a la
m anuk,
a h irn a
s a w a h d i B a li g u y u b n g a g u n a k e u n
a la m i
n g a h iji je u n g
s a g a la
asupan
s a p e rti ru p a -ru p a
p is a n .
T api
guyubna
pupuk
anu
m in im
p a ra
p a ta n i
o rg a n ik je u n g
sak
m usuh
p ro - k a p ita lis , -n y a e ta
ja d i
ngagunakeun
asupan
p ik e u n
h a m p ir
usaha
s a g e m le n g n a
ti lu a r,
s a p e rti
p a re u n g g u l h a s il re k a y a s a
b in ih
g e n e tik
ti IR R I (In te rn a l-
di saw ah,
kusab
L a ju ,
re n g se
b a k a s is te m
m a la h
beuki
a n o m a li
pupuk
p a n g a ru h
ru m a h
P a n g a ru h n a ,
n in g k a t,
b a lu k a r
ekonom i
p a ra
k u ra n g
nyugem akeun.
P ro g ra m
R e v o lu s i
H ija u
enggeus
ngangkat
h a rk a t
m a rta b a t
tra d is io n a l.
gangguan
S a lia n
ti
e ta ,
m a s a la h
m o re k a t
gagal
p a ta n i
tim b u l
lin g k u n g a n ,
s a p e rti s e rin g k a ja d ia n
m u s im
te te p
w e rit c a i d i
p a re
di
usum
b e ta h e u n
saw ah.
p a ta n i
anu
d e u i m a y a rp a ja k ,
la h a n
w a ris a n
e n g g e u s ja d i
sum ber
k a la w a rg a ,
je u n g
budaya
saw ah
tu tu ru k a h iru enggeus
ti k a ru h u n a
d iju a l k a p ih a k lu a r. K u s a b a b k itu ,
bakal
subak
b a k a l d ile s ta rik e u n
A n u p a s ti
n y a te t
m ah
soal
s a ja ra h
n a s ib
di
anu
subak
p ik e u n k a h a re u p n a .
Johan Iskandar
ologijeung
Panalungtik
Unpad.
dosen etnobiLingkungan
s a p e rti
lo b a
p is a n
g lo b a l,
gas
e m is i C 0 2 .
h a m a w e re n g ,
cuaca
anu
ham a
.p ik a -
w e re n g
di
ilm u p a n g a w e -
ru h e k o lo g i tra d is io n a l p a ra p a ta n i
s a w a h lo b a a n u k a g u s u r k u m o d e rn is a s i.
K usabab
ta n i. s a w a h je u n g
h a re u p n a
k itu , ris ik o
s is tim
b a k a lle u w ih
usaha
subak ka-
b e u ra t.
L a in e ta w u n g k u l, s a m a la h k iw a ri p ik e u n
Mangle 2390
d a ta n g
S a b a lik n a ,
bandunganana
(N ila p a rv a ta
p is a n .
p e n c e m a ra n
h iru p
ham a
c o k la t
ik lim ,
pem anasan
tin a
h a lo d o , je u n g p a re n a s e rin g d ig a s a k
w e re n g
b e u ra t
a ta w a
tin a
m a k ro
saw ah
R e v o lu s i
a n u tu m i-
k a c a , u ta m a n a
s a n a ja n p ro d u k s i p a re g a b a h s e c a ra
p a ta n i
h e ra n
H a l ie u k u s a b a b k iw a ri s e rin g p is a n
tim b u l
a k ib a t
tin g k a t
boga
s u b a k la in n g u ra n g a n ,
jig a n a
h u ja n ,
ta p i
ja m a n
H ija u , k iw a ri ta n ta n g a n
tio n a l R ic e R is e t In s titu te ), F ilip in a ,
p e s tis id a
h e n te u
e ta
K u s a b a b k itu ,
saw ah.
p a n ja n g
je u n g
n g a g a la k -
a la m i n a d e u i d i e k o s is te m
h a lo d o
p a b rik a n , h a s il in d u s tri. B a lu k a rn a ,
di
B a li?
ayana
d im o d e rn k e u n
saw ah,
naha
a la m i a ta w a b io p e s tis id a .
H ija u , u s a h a ta n i s a w a h tra d is io n a l
di
la n c a h p a ra e h
s a w a h . K u s a b a b k itu , h e n te u m a ta k
p e s tis id a
R e v o lu s i
w e re n g
h e ra n la m u n w e re n g ja d i
T a p i, k u
p ro g ra m
ham a
w ew engkon
h a s il
pan
ti lu a r
di
m ah
m a ra n e h n a
nan,
a n o rg a n ik
a ta w a
b a tn a ,
d ila n d a s i
fa rm in g
d i la b o ra to riu m
.h o te l
ngabasm a
s a w a h . P o n k itu d e u i s a g a la m u s u h
n g a n d e lk e u n
a n ta ra n a
kana
je u n g s a ja b a n a tu m p e s d i e k o s is te m
ru p a
la h a n -la h a n
di
w angun
s y s te m ).
anu
ie u
n y a e ta la m u n d i w e w e n g k o n s a w a h
p a ra p a ta n i
ta n i
s e k ita r
K u n a o n a tu h lo b a
p a ta n i a n u n g a ja ru a la n
saw ahna?
7 7 .5 3 8 h a
ra ta -ra ta
p ik e u n
C iri h a s n a d i a n ta ra n a ,
s a g a la
2000-
la h a n s a w a h n g u -
8 5 .7 7 6 h a n g u r a n g a n ja d i
a ta w a
P ro v iris i
p e rio d e
p is a n
e k o s is te m
p a n g a w e ru h
budaya
d i B a li d iro b a h
T anam an
kana
a n u d is e b u t s is te m ta n i
ngagunakeun
P e rta n ia n
H o rtik u ltu ra
g u e s t h o u s e . B a lu k a rn a , n ila i p a ja k
s a p e rti
(o rg a n ic
h e n te u
m e la k
n g u ra n g a n
p a ta n i ja d i n g a b u d a y a , g u m a n tu n g
ku
n g a la k s a n a k e u n
lin g k u n g a n
kusabab
aya
d in a tia p ta u n a . B a lu k a rn a ,
d a u r h iru p n a
te u
k itu
sa b a b a ra h a
n g a d a p ta s ik e u n
je u n g
lo k a l,
p a ta n i
b ia s a n g a g a w e ta n i
p rin s ip
lo k a l,
daya
p a ra
b e ra /b e ro ,
ra h a tn a
Pon
p a re , h e n te u
s a ja b a n a
n y iro ro t p is a n . C o n to n a , n u ru tk e u n
ra n g a n
je u n g
m asa
S a ja tin a
la h a n
di
B a li b e u k i
panen,
p a ta n i
kagangguna.
a c a k -a c a k a n .
in d u s tri
B a li. B a lu k a rn a ,
saw ah
w ew engkon
2 0 0 9 , to ta lle g a n a
c a y a a n a ta w a n o rm a -n o rm a
lin g k u n g a n
p o la
le g a n a
di
a y a o g e a n u e n g g e u s ta n d u r, m a s ih
d e u i b e re s p a n e n
s o s ia lk a c id a
a n y a r,
ceuyah
la h a n
pangaw angunan
B a li (2 0 1 0 ),
je u n g
n g a ja g a
k a p e rlu a n
s a p e rti
s a w a h , p a ta n i a y a a n u m a s ih m a c u l,
k a p e r-
p ik e u n
a n ta ra n a
in tro d u k s i
sa h a m p a ra n
kana
k a h a rm o n is a n
di
unggul
p a ta n i,
k a tu t
m a rg a la n -
ayana
tra d is io n a l
B a lu k a rn a ,
a tu h
S a la h
fu n g si
beuki
n g a h a rg a a n
B a li.
a lih
h o te l, g u e s t h o u s e , je u n g
N aon
e k o lo g i
di
p a re
w is a ta ,
la n ta ra n a ?
a lia s p u s o .
p o la
p a n g a w e ru h
L a n s in g ,
h e k ta ra n
'top-
m iro s e a a ta w a
e lm u
B a lu k a rn a ,
p a ra
s a w a h g a g a l d ip a n e n k u p a ra p a ta n i
h e n te u
subak
ku
n g a le s ta rik e u n
beuki
subak kag a ti
ja s a .
47
·45
.08.a.·.b.:.Il.:· ..•..·•.. :;1"'\:=;(.
..::.;::
\if ..arn/~
· , f ·7
20
21
.:•. J ... : ·t··· ;::h·S··: b··· cs·· ..
:..lJl11a
.Ci ...a.. tcr0.:Miriggll
·8·:•.... ·.':·9·:··:·:·····:.·1·
·0·:.
:.1·.·.1·.·· 1::
··2
... :...
.1~·
e·
:
.
15 .:
. 14.
22232425262728
.',
2930
31
Subak Warisan Dunia
Beuki Kagerus ku Modernisasi
Jo h
Ku
Miara
a n Isk a n d a r
L in g k u n g a n
budaya
B a li a n u d is e b u t
(s ira h -s u k u ),
D itite n a n
n a s is te m
te h
tin a
s e ja ra h n a ,
s e ja ti-
w ew engkon
irig a s i tra d is is io n a l
subak
S u n g a i),
enggeus
keneh,
d in a
k a w e n ta r
enggeus
p e rte n g a h a n
ru tk e u n
n g a tu r
o rg a n is a s i
c a i irig a s i n y a ia n
e fis ie n a ,
puhna
m ia ra
soal
D
yaan
J u li
O rg a n i-
2012
!lm u
. P e n g e ta h u a n je u n g
K abuda-
P B B (U N E S C O ), d in a
na anu
R u s ia
k a 3 6 d i S a in t
J u n i-6
24
n e te p k e u n
s io n a l
irig a s i tra d i-
subak
d u n ia ,
te ru s
enggeus
2012,
y e n s is te m
B a li,
w a ris a n
lila n a
J u li
s id a n g -
P e te rs b u rg a
d ija d ik e u n
s a tu ta s
12
d ip e rju a n g k e u n .
.s a b a b
k itu ,
'w a r i s a n
d u n ia
subak
ta u n
K u-
m a n g ru p a
anu ngabogaan
n ila i
d in a ja m a n
B a li. T a p i. jig a n a
m o d e rn
n g a le s ta rik e u n
gam pang.
M a rg a
k iw a ri, p ik e u n
subak
N aha
e k o s is te m
ekonom i
budaya
m o d e rn is a s i
bakal
k a n a e k s is te n s in a
te h
kunaon
la n ta ra n a ,
p a ro b a h a n
m ah
m oal
k itu ?
s a g a la
ru p a
je u n g
s o s ia l
te ru s
subak
deuhna
a ta w a
(m a d y a ),
badan,
lo n g g a r,
h e n te u
b a g ia n
w ila y a h
e k o lo g i
tra d i-
a ta w a
ku
H irta
h e n te u
se c a ra
kudu
a ta w a
s a lin g
s a s a m a ja lm a ,
h o rm a t
k itu
h e ra n
la m u n
subak
saw ah
sa c a ra
je u n g
n y ip ta k e u n
n is
di
p a ra
w a rg a n a
k a a rifa n
lo k a l
n g a le s ta rik e u n
w ew engkona.
anu
p a ta n i,
k a tu t
m ib a n d a
s ifa t
p ik e u n
lin g k u n g a n
N u ru tk e u n
U ra n g
B a li, s u m b e r
d ip ia ra
je u n g
daya
di
budaya
a ir b ia s a
d ip u s ti-p u s ti.
kusabab
b is a
ayana
p a ta n :
ka
m am pul
k e rja s a m r
K usabab
k a la w a n
k itu ,
ngabag
p e ta k -p e ta k
saw al
p is a n ,
je u n ]
n u n ta s k e u n
k o n flik
subal
m am pu
a d il
Iig a d a m a ik e u n
re g a n
h a rm o -
lu h u n g
n g a g e ru s
d i a n ta ra n a
a d a p tiv e
je u n g
k a w e n ta r
irig a s i
p a ta n i
m am pt
n y ip ta k e u r
ja rin g a n
s a b ilu lu n g a n .
cai
subak
s a lin g p e r c a y a , s a lin g
ngaw angun
enggeus
k o to i
d i ja m a r
s o s ia l
s a p e rti
b a b a re n g a n ,
m am pu
P a n g a ru h n a
enggeus
hubungan
a n ta ra
b is a
p a ta n i
e k o s is te m n a
ie u
sakabeh
Pen-
m a ta k
enggeus
(c o m p le x
a d a p ta s i
gaw e
a d a p ta s i
le s ta ri.
B a li,
n o rm a -n o rm a
d ia n g -
enggeus
m odal
h o rm a t
M aha
s a ja tin a
subak
h o rm a t
h e n te u
B a li je u n g
k o m p le k s
ka-
(e k o s is te m ),
ka T uhan
s is te m
di
kudu
a la m
K usabab
n y ip ta k e u n
n g a ja g a
(n is ta ),
p e n g e lo la a a n
budaya,
b a h e u la ,
L a ju , z o n a
h ilirn a
s a k ra l.
N u ru tk e u n
k a p e r-
papagon
le u w e u n g .
suku,
ra d a
w ew engkon
gapna
K a ra n a .
c ip a .
s a p e rti
kana
H irta
je u n g
k u ra n g
dum asar
saw ah
lin g k u n g a n
sebagai
n e tra l,
s u c i, b is a d io la h a ta w a d ik e lo la
h iru p
ka
te n g a h
d ip e rs e p s ik e u n
n g a g e ra k e u n
a n ta ra
la n -
b a g ia n
w ew ngkon
K a r a n a , .n r a n g B a li d in a n g a la k o k a n
s a im b a n g a n
Zona
b a g ia n
la u ta n ,
d ib u n g k u s
p a n g a ru h
B a li.
w ew ngkon
s u n g a i je u n g
d is e b u t
s is te m
di
d ip u s ti-p u s ti.
je u n g
m u a ra
anu
d im u m u le
tu m p u r
ra w a t
kadua,
a ta w a
d ija g a , d i-
je u n g
anu
s y s te m )
d ija g a u la h n e p i k a
suci kudu
w ew engkon
cayaan
sapopoena
h u lu
k a ja , d ia n g g a p
k a tilu ,
s io n a l
tin a
d ip e rs e p s ik e u n
sebagai
g u n u n g je u n g
p a n g a w e ru h
D um asar
budaya
zona
pagunungan
anu
p a ta n i
subakna,
b ia s a
A lira n
B a li b ia s a
ja d i 3 z o n a . N y a e ta
le u w e u n g n a
anu
B a li.
adat
w ew engkon
am -
c a i je u n g
o to n o m o m
b u d a y a lu h u n g ,e n g g e u s s a k u d u n a
je u n g
di
se c a ra
(D a e ra h
B a li
a la m n a ,
d e m o k ra tis ,
P e n d id ik a n ,
saw ah
k a c id a
n g o k o la k e u n
s ifa tn a
sasj
je n g
n g a ja la n k e u n
e lm u
se c a ra
p ik e u n
lin g k u n g a n
lin g k u n g a n
d in a
k a tu t
ngam ang-
subak
d ib e d a k a n
N u-
DAS
n u ru tk e u n
k a h iji,
ta n i
m a n g re b u -
m am pu
k a c id a
D in a
11.
lila n a , h a s il tin a w a ris a n
k a ru h u n ,
fa a tk e u n
in a b u la n
ka
m a sa ra k a t
d i B a li e n g g e u s
re b u ta u n a
p a ra
b a h e u la
k ira -k ira
abad
riw a y a tn a ,
saw ah
ti
d ik e n a l
h u lu -te b e n
H a rtin a ,
s a g a la
je u n j
ru p a
d i a n ta ra
pacog
p a ra
p a ta n
s a w a h , L a in e ta w u n g k u l, s u b a k
enggeus
m am pu
n y ip ta k e u n
w e m e la k p a re je u n g
,p a r e
b a re n g
p a ra
d in a
p a ta n i
usum
h e n te u
konsep
oge
saw ah
h a lo d o
aya
d in .
P a n g a ru h n a
c a i irig a s i,
ie u h m a ta k
a ra n g
kom pak
saw ah.
ngagunakeun
H a l ie u
m ig a w e p a n e l
je u n g
sa a m p a ra n a
ogr
m ig a
k a c id a
m am pi
hususn:
e fis ie n a
w e rit c a i, je u n :
k a ja d ia n
se ra n g a i
Mangle 239(
46
Kllplnr
Humas
Unpad
2012
ham a
anu
s a riu s
nga-
lu g e n s ) a n u s a a c a n R e v o lu s i H u ja u
N aon
m a rg a
gagal
panen
p a re
h e n te u
s a h iji
fa k to rn a ,
saw ah
p ik e u n
p a re
b a lu k a rk e u n
p e rn a h
d ik e n a l
p a ta n i s a w a h (a o s s e ra ta n
(p u so ).
1 9 9 1 ).
Loba Tantangan
N gan
k a c id a
m u n g g a ra n
p ro g ra m
h a n ja k a ln a ,
ta u n
d in a
1 9 7 0 -a n , k u a y a n a
R e v o lu s i H ija u , a n u la n -
dasana ngagunakeun
k a sa ra g a m a n
p ro g ra m
n a s io n a l,
d o w n ', j e u n g
h e n te u
n g a h a rg a a n
s ifa t
' ta ra n a ? .
H al
d ia k ib a tk e u n
b in ih
ie u
ku
p a re
ta n a m p a d i p a ta n ija d i
C o n to n a ,
d in a
s a ja b a n a .
saw ah
fu n g si
p a re te ru s -te ru s a n
a n u b a h e u la n a
m ake
sa c a ra
h a rm o m is
d ib u n g k u s
e k o lo g ilo k a l,
o rg a n ik
s ta titik
D in a s
Pangan
dan
a y a is ti-
aya
se ra n g g a
ham a hen-
p u tu s -p u tu s n a
saw ah.
L a in
e ta
di
la h a n
w u n g k u l,
p a ra
s a lila
s e k ita r 5 .3 3 2 h a , n y e ta tin a
n g u ra n g a n
9 1 5 , 2 6 h a /ta h u n .
H al
enggeus
di
c a i irig a s i,
bu-
k a p e rc a y a a n ,
ta n i
pro-
p e s tis id a
je u n g ta n e u h
p e s tis id a .
la h a n
saw ah
k a c id a
n g a ro n ja tn a .
k a tu t
cai saw ah
h e n te u
m a ta k
s a w a h p in u h k u ra c u n
h e n te u
m am puh
A tu h
je n is -je n is
p a b rik a n
h a m a p a re . A k i-
b a lu k a rn a
la u k ,
b e lu t,
s a g a la
m anuk,
a h irn a
s a w a h d i B a li g u y u b n g a g u n a k e u n
a la m i
n g a h iji je u n g
s a g a la
asupan
s a p e rti ru p a -ru p a
p is a n .
T api
guyubna
pupuk
anu
m in im
p a ra
p a ta n i
o rg a n ik je u n g
sak
m usuh
p ro - k a p ita lis , -n y a e ta
ja d i
ngagunakeun
asupan
p ik e u n
h a m p ir
usaha
s a g e m le n g n a
ti lu a r,
s a p e rti
p a re u n g g u l h a s il re k a y a s a
b in ih
g e n e tik
ti IR R I (In te rn a l-
di saw ah,
kusab
L a ju ,
re n g se
b a k a s is te m
m a la h
beuki
a n o m a li
pupuk
p a n g a ru h
ru m a h
P a n g a ru h n a ,
n in g k a t,
b a lu k a r
ekonom i
p a ra
k u ra n g
nyugem akeun.
P ro g ra m
R e v o lu s i
H ija u
enggeus
ngangkat
h a rk a t
m a rta b a t
tra d is io n a l.
gangguan
S a lia n
ti
e ta ,
m a s a la h
m o re k a t
gagal
p a ta n i
tim b u l
lin g k u n g a n ,
s a p e rti s e rin g k a ja d ia n
m u s im
te te p
w e rit c a i d i
p a re
di
usum
b e ta h e u n
saw ah.
p a ta n i
anu
d e u i m a y a rp a ja k ,
la h a n
w a ris a n
e n g g e u s ja d i
sum ber
k a la w a rg a ,
je u n g
budaya
saw ah
tu tu ru k a h iru enggeus
ti k a ru h u n a
d iju a l k a p ih a k lu a r. K u s a b a b k itu ,
bakal
subak
b a k a l d ile s ta rik e u n
A n u p a s ti
n y a te t
m ah
soal
s a ja ra h
n a s ib
di
anu
subak
p ik e u n k a h a re u p n a .
Johan Iskandar
ologijeung
Panalungtik
Unpad.
dosen etnobiLingkungan
s a p e rti
lo b a
p is a n
g lo b a l,
gas
e m is i C 0 2 .
h a m a w e re n g ,
cuaca
anu
ham a
.p ik a -
w e re n g
di
ilm u p a n g a w e -
ru h e k o lo g i tra d is io n a l p a ra p a ta n i
s a w a h lo b a a n u k a g u s u r k u m o d e rn is a s i.
K usabab
ta n i. s a w a h je u n g
h a re u p n a
k itu , ris ik o
s is tim
b a k a lle u w ih
usaha
subak ka-
b e u ra t.
L a in e ta w u n g k u l, s a m a la h k iw a ri p ik e u n
Mangle 2390
d a ta n g
S a b a lik n a ,
bandunganana
(N ila p a rv a ta
p is a n .
p e n c e m a ra n
h iru p
ham a
c o k la t
ik lim ,
pem anasan
tin a
h a lo d o , je u n g p a re n a s e rin g d ig a s a k
w e re n g
b e u ra t
a ta w a
tin a
m a k ro
saw ah
R e v o lu s i
a n u tu m i-
k a c a , u ta m a n a
s a n a ja n p ro d u k s i p a re g a b a h s e c a ra
p a ta n i
h e ra n
H a l ie u k u s a b a b k iw a ri s e rin g p is a n
tim b u l
a k ib a t
tin g k a t
boga
s u b a k la in n g u ra n g a n ,
jig a n a
h u ja n ,
ta p i
ja m a n
H ija u , k iw a ri ta n ta n g a n
tio n a l R ic e R is e t In s titu te ), F ilip in a ,
p e s tis id a
h e n te u
e ta
K u s a b a b k itu ,
saw ah.
p a n ja n g
je u n g
n g a g a la k -
a la m i n a d e u i d i e k o s is te m
h a lo d o
p a b rik a n , h a s il in d u s tri. B a lu k a rn a ,
di
B a li?
ayana
d im o d e rn k e u n
saw ah,
naha
a la m i a ta w a b io p e s tis id a .
H ija u , u s a h a ta n i s a w a h tra d is io n a l
di
la n c a h p a ra e h
s a w a h . K u s a b a b k itu , h e n te u m a ta k
p e s tis id a
R e v o lu s i
w e re n g
h e ra n la m u n w e re n g ja d i
T a p i, k u
p ro g ra m
ham a
w ew engkon
h a s il
pan
ti lu a r
di
m ah
m a ra n e h n a
nan,
a n o rg a n ik
a ta w a
b a tn a ,
d ila n d a s i
fa rm in g
d i la b o ra to riu m
.h o te l
ngabasm a
s a w a h . P o n k itu d e u i s a g a la m u s u h
n g a n d e lk e u n
a n ta ra n a
kana
je u n g s a ja b a n a tu m p e s d i e k o s is te m
ru p a
la h a n -la h a n
di
w angun
s y s te m ).
anu
ie u
n y a e ta la m u n d i w e w e n g k o n s a w a h
p a ra p a ta n i
ta n i
s e k ita r
K u n a o n a tu h lo b a
p a ta n i a n u n g a ja ru a la n
saw ahna?
7 7 .5 3 8 h a
ra ta -ra ta
p ik e u n
C iri h a s n a d i a n ta ra n a ,
s a g a la
2000-
la h a n s a w a h n g u -
8 5 .7 7 6 h a n g u r a n g a n ja d i
a ta w a
P ro v iris i
p e rio d e
p is a n
e k o s is te m
p a n g a w e ru h
budaya
d i B a li d iro b a h
T anam an
kana
a n u d is e b u t s is te m ta n i
ngagunakeun
P e rta n ia n
H o rtik u ltu ra
g u e s t h o u s e . B a lu k a rn a , n ila i p a ja k
s a p e rti
(o rg a n ic
h e n te u
m e la k
n g u ra n g a n
p a ta n i ja d i n g a b u d a y a , g u m a n tu n g
ku
n g a la k s a n a k e u n
lin g k u n g a n
kusabab
aya
d in a tia p ta u n a . B a lu k a rn a ,
d a u r h iru p n a
te u
k itu
sa b a b a ra h a
n g a d a p ta s ik e u n
je u n g
lo k a l,
p a ta n i
b ia s a n g a g a w e ta n i
p rin s ip
lo k a l,
daya
p a ra
b e ra /b e ro ,
ra h a tn a
Pon
p a re , h e n te u
s a ja b a n a
n y iro ro t p is a n . C o n to n a , n u ru tk e u n
ra n g a n
je u n g
m asa
S a ja tin a
la h a n
di
B a li b e u k i
panen,
p a ta n i
kagangguna.
a c a k -a c a k a n .
in d u s tri
B a li. B a lu k a rn a ,
saw ah
w ew engkon
2 0 0 9 , to ta lle g a n a
c a y a a n a ta w a n o rm a -n o rm a
lin g k u n g a n
p o la
le g a n a
di
a y a o g e a n u e n g g e u s ta n d u r, m a s ih
d e u i b e re s p a n e n
s o s ia lk a c id a
a n y a r,
ceuyah
la h a n
pangaw angunan
B a li (2 0 1 0 ),
je u n g
n g a ja g a
k a p e rlu a n
s a p e rti
s a w a h , p a ta n i a y a a n u m a s ih m a c u l,
k a p e r-
p ik e u n
a n ta ra n a
in tro d u k s i
sa h a m p a ra n
kana
k a h a rm o n is a n
di
unggul
p a ta n i,
k a tu t
m a rg a la n -
ayana
tra d is io n a l
B a lu k a rn a ,
a tu h
S a la h
fu n g si
beuki
n g a h a rg a a n
B a li.
a lih
h o te l, g u e s t h o u s e , je u n g
N aon
e k o lo g i
di
p a re
w is a ta ,
la n ta ra n a ?
a lia s p u s o .
p o la
p a n g a w e ru h
L a n s in g ,
h e k ta ra n
'top-
m iro s e a a ta w a
e lm u
B a lu k a rn a ,
p a ra
s a w a h g a g a l d ip a n e n k u p a ra p a ta n i
h e n te u
subak
ku
n g a le s ta rik e u n
beuki
subak kag a ti
ja s a .
47