Total Produtu Internu Brutu PIB Laos-Minarai

25

2.3.2.1: Total Produtu Internu Brutu

Kontas Nasionais 2000-2011 reforsa faktu katak ekonomia Timor- Leste sei depe de aka as ba setor minarai. Tabela 2.3.2.1.1 hatudu katak liu 75 Produtu Internu Brutu PIBGDP mai husi setor minarai iha 2011. Tabela 2.3.2.1.1: PIB tuir Setor, Timor-Leste 2011 GDP, Tokon Persentajen husi Total Total Ekonomia 4,525.1 100.0 Setor Minarai 3,478.4 76.9 Setor Laos-Minarai 1,046.7 23.1 Fonte: Diresaun Nasional Polítika Ekonómia no Unidade Administrasaun Fundu Minarai Ida e e desk e e liut iha Figura 2.3.2.1.1., e e hatudu e olusau PIB ho folin konstante bazeia ba setores tomak minarai no laos-minarai entre 2003 no 2011. Hahu husi tinan 2004, ti a e e p odusau iha seto minarai hahu, setor minarai ultrapasa setor laos-minarai iha kontribuisaun ba total PIB. Setor minarai domina aka as liu tán iha 2005 no alkansa pontu máximu iha 2006. Kontrasaun PIB laos-minarai no ekspansaun setor minarai iha ti a e e halo setor minarai kontribui 87.4 husi total PIB. Dezde periode e e a, ko t i uisau seto minarai ba total PIB estabiliza iha 80. Figura 2.3.2.1.1: PIB Real 2003 – 2011, Tokon Fonte: Diresaun Nasional Polítika Ekonómia no Unidade Administrasaun Fundu Minarai 500 1,000 1,500 2,000 2,500 3,000 3,500 4,000 4,500 5,000 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 To ko n Real GDP Non-Petroleum Sector m Real GDP Petroleum Sector m 26

2.3.2.2: PIB Laos-Minarai

Figura 2.3.2.2.1 ilustra kona-ba evolusaun PIB atual setor laos-minarai husi 2005 to o 2011 ho projesaun preliminária ba 2012. Hanesan hatudu iha mapa, tasa kresimentu PIB laos- minarai impresivu tebes, ho média 12.1 entre 2007 no 2011. Dadu atual hatudu katak setor laos-minarai PIB too biliaun 1.1, ho kresimentu real 12.0 dezde 2010. K esi e tu e e positivu kompara ho previzaun preliminária ba kresimentu PIB laos-minarai iha 2011 e e pu lika iha Li u O sa e tu 1 2013, e e p ojeta tasa kresimentu real ba 10.8. Iha revizaun tanba aumentu iha nível despezas kapital husi Governu no iha redusaun ba défise komersialnegósiu. Tinan 2012 hatudu redusaun substansial iha tasa kresimentu ba despezas Governu nian, li- liu kresimentu negativu iha despeza kapital no dezenvolvimentu tanba ezekusaun e e é ki ik. Ne e fo presaun ba kresimentu ekonómiku liu husi hamenus atividades konstrusaun iha parte produsaun ekonomia nian. Nunee mos atividade sira-seluk iha setor privadu formal seidauk forte, ho tasa kresimentu ki ik e e sei mai husi manufatura, komérsiu retailu no grosu. Iha rekuperasaun aka as husi setor agrikultura iha 2012 hafoin tun dramátiku iha 2011. No hein katak despeza rekorente e e sae sei rezulta tasa kresimentu e e liu 8 iha 2012. Figura 2.3.2.2.1: PIB, Laos-Minarai 2005-2012 Fontes: Diresaun Jeral Estatístikas DJE no Diresaun Nasional Polítika Ekonómia DNPE 2012 Previzaun Preliminária “eto oot tolu e e ap eze ta iha Tabela 2.3.2.2.1. ha esa seto p i iu, e e inklui atividade relasiona ho sasan e e heta husi ai ezemplu: agrikultura subsistênsia no komersial, floresta, peska, minerai no fatuk ho rai, setor sekundáriu, ne e i klui ati idade 6.5 -3.2 11.6

14.6 12.8

9.5 12.0

8.2 -6 -4 -2 2 4 6 8 10 12 14 16 200 400 600 800 1,000 1,200 1,400 1,600 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 To ko n Nominal GDP, Non-Oil Sector millions Real GDP Growth Rate, Non-Petroleum Sector