FAZA NEPOSREDNIH PRIPREMA

4. FAZA NEPOSREDNIH PRIPREMA

4.1. OBAVEZE I ZADACI U FAZI NEPOSREDNIH PRIPREMA Neposredne pripreme u filmskoj produkciji je period koji traje od usvajanja elaborata pa sve do po četka snimanja. Kao što i sam naziv govori, to je period intenzivnih neposrednih priprema za snimanje.

Tokom neposrednih priprema filmska ekipa poprima kona čni oblik, odnosno, do početka snimanja bi će na različite načine angažovan pun sastav ekipe neophodan za snimanje. U tom periodu po činje gradnja objekata u kojima će film biti snimljen; šiju se, kupuju ili iznamljuju kostimi; izra đuje se, kupuje ili iznamljuje rekvizita i oprema; preuzima tehnika, sklapaju se ugovori sa davaocima usluga. Obavlja se niz probnih snimanja, čiji je cilj izbor glumaca, proba tehnike, te utvr đivanje fotografije budućeg filma.

Ekipa će biti opremljena različitim prevoznim sredstvima za prevoz ljudi i tehnike. Završetkom neposrednih priprema okon čan je period planiranja i može se pristupiti najintenzivnijoj fazi proizvodnje – snimanju.

4.2. ODABIR FORMATA Biranje formata za snimanje krakog filma nije lagan zadatak; što možete dobiti u jednostavnom korištenju i vrijednosti možete izgubiti na kvalitetu slike i zvuka. Shvatanje ne samo kvaliteta koji nude razli čiti formati, nego i kako se „ponašaju“ prilikom rada, je klju čno prilikom donošenja odluke o formatima.

Ne postoji najbolji format, jer svi formati imaju svoje slabosti i snage. Na nama je da prona đemo onaj koji najviše odgovara stilu i budžetu našeg filma. Kada biramo format ne treba razmišljati samo o cijeni iznamljivanja kamere, nego i o vrsti postprodukcije koju zadaje izabrani format.

Kada biramo formate moramo „vagati“ izme đu cijene formata i kvaliteta koji donosi. Ovo je osnovna lista formata koji se obi čno koriste za snimanje kratkih igranih filmova poredana prema kvaliteti formata:

 35 MM  S16 MM  HD  HDV  DV

DVCAM HDTV

Super 16mm Film

35 mm Film

Cijena snimanja u navedenim formatima

Kvalitet formata se odnosi na rezoluciju, prostor boje itd. koji svaki format može da proizvede u optimalnim okolnostima. Kvalitet ovih formata zavisi od mnogo varijabli, tako da navedena lista predpostavlja da se koristi sa najboljom opremom u najboljim uslovima.

Sa mnogo izbora i mnogo varijabli, kvalitet formata je tema konstantnih debata; odre đeni aspekti bilo kojeg formata mogu da nadmaše drugi format, a tako đer svi se formati konstantno nadopunjuju. Tako da kada biramo format, treba da uradimo dobra istraživanja o tome koji bi nabolje odgovarao našem filmu.

4.3. OMJER ŠIRINE I VISINE SLIKE (ASPECT RATIO) Aspect ratio je termin koji se odnosi na dimenzije slike. Specifiran je kao ratio (odnos) visine i širine slike a ne kao mjera u centimetrima ili in čima, jer ove mjere zavise od veli čine monitora, projekcionog platna ili TV.

Osnovni aspect ratio

Aspect ratio se koristi da opiše dimenziju svih vrsta slika u stvaranju filma, od projektovanih kino slika do oblika view finder 19 . Navedene cifre su izvedene tako što se

podijeli širina slike sa visinom. Ovo se može izraziti na nekoliko na čina, a u filmu se visina slike obi čno daje kao 1.

Ovo stvara uobi čajeni aspect ratio kao što je 1.66:1 za dimenzije slike Super 16mm film ili 1.33:1 za sliku 35mm film. Ali korištenje 1. konstante nije standard van filma. Tako se za mnoge TV i video formate koriste druge cifre za aspect ratio. Za primjer standard za televiziju i monitore je aspect ratio izražen kao 4:3, dok widescreen HDTV iSuper je 16:9.

19 View finder – eng. vizir, tražilo.

4.4. VIDEO Za snimanje kratkog igranog filma „Akumulator“ odlu čili smo se za korištenje digitalne tehnike. Zbog prakti čnosti korištenja i obrade materijala, kao i dostupnosti digitalna tehnika je prevagnula u ovom slu čaju nad filmom. Stoga u sledećih nekoliko poglavlja ću malo govoriti o video formatu i digitalnoj tehnici, kao i o kameri za koju smo se odlu čili. Video je dobro uspostavljen format za snimanje kratkih filmova. Pristupa čnost i niska cijena snimanja na videu dovela je do nove generacije stvaraoca u filmu, koji možda nikad druga čije ne bi ostvarili svoja filmska djela.

Napredak i razvoj video tehnologije se razvio za potrebe filmskih stvaraoca kratkog filma

i dugo je bila sinonim za loš kvalitet slike i niske produkcijske standarde, ali se u posljednjoj deceniji masivno razvila pokazuju ći rezultate visoke definicije pa za čak i najosnovnije video kamere. Dok je video bio povezan za odre đeni izgled i stil, nova tehnologija koja je razvila visoku definiciju (High Definition) sve više i više li či izgledu filma.

Tehnologija koja je do prije pet godina bila dostupna samo nekim odabranim Hollywood- skim rediteljima je postala dostupna svima tako da se brzo proširila njihova uporaba. Digitalna revolucija će se nastaviti razvijati velikom brzinom, i samo je pitanje vremena kada će kamere za kućnu upotrebu dosezati filmski kvalitet.

4.5. DIGITAL Digitalni video snima sliku i zvuk tako što slaže frekfrenciju i onda je pretvara u brojeve poznate kao bit i byte koji stvaraju binarni kod. Ova metoda snimanja informacija je veoma stabilna, omogu ćavajući da transferi budu brzi, sa malo ili nikako gubitka kvaliteta. Digitalni video je revolucionizirao stvaranje filma, i pored procesa koji uklju čuju filmske negative, stvaranje u filmu se uveliko prebacilo na digitalne formate i sisteme.

Ovo je proizvelo sve više kompatibilnosti izme đu sistema kao što su digitalna kamera i programi za montažu. Uz brzinu pri kojoj digitalna tehnologija radi, ovo zna či da razvoj Ovo je proizvelo sve više kompatibilnosti izme đu sistema kao što su digitalna kamera i programi za montažu. Uz brzinu pri kojoj digitalna tehnologija radi, ovo zna či da razvoj

4.6. REZOLUCIJA Rezolucija je termin koji se koristi da se opiše kvalitet slike. Odnosi se na to koliko detalja slika sadrži i stoga njenu oštrinu. Široka je primjena ovog termina kada se opisuje specifikacija tehnologije koja se odnosi na format, spremnik (prostor za snimanje), prenos i prikazivanje. Rezolucija je obi čno prikazana u broju linija ili broju pixela i opisuje izgled digitalne i analogne slike.

4.6.1. Zašto koristiti ve ću rezoluciju? Ve ća rezolucija daje oštrije, čišće slike koje se daju bolje reprodukovati putem projektora. Često se dešava da kamere nude veću rezoluciju nego što mogu da snime, ili televizija emituje u TV standardu za razliku od, recimo, 35mm film u kojem je snimano. Ovo otvara pitanje zašto koristit ve ću rezoluciju od one na kojoj ćemo emitovati. Kada se veća rezolucija konvertuje na manju, mnogo inicijalne vizuelne kvalitete je zabilježeno iako se emituje na manjoj rezoluciji. Kvalitet slike snimljene na 35mm film i onda preba čenu na MiniDV će izgledati mnogo većeg kvaliteta nego slika snimljena na DV iako će biti iste rezolucije.

4.7. HIGH-DEFINITION (HD) / HDTV High-definition (visoka definicija) je ve ći format rezolucije koji je počeo da nadmašuje standard-definition. Omogu ćuje ogroman skok u kvaliteti rezolucije, sa oko četiri puta više od SD (standard-definition). Iako samo nekoliko kanala trenutno emituje u HD tehnologiji, cijela filmska i televizijska industrija su na ivici prelaska na HD, jer se uglavnom ve ćina produkcija radi i obrađuje u HD formatu iako se još uvijek emituje u SD. Ovo zna či da sve, od kamera i kaseta do TV uređaja se mijenja sa starog SD u HD format.

Zbog toga što je ovo relativno nova tehnologija, postoji nekoliko verzija HD rezolucije i to dovodi do zabune koja je prava HD. Trenutno je HD podijeljen izme đu opcija od 1280x720 ili 1920x1080. Oba su HD formati i mnoge televizije će emitovati oba.

Osnovne rezolucije

4.8. BIRANJE KAMERE Kada smo odabrali na kojem ćemo formatu snimati, slijedeći korak je odabir kamere. Ukoliko smo angažovali DP (director of photography – direktor fotografije) on će biti klju čan u odabiru vrste kamere.

Sa svakim formatom i vrstom kamere možemo prona ći ogromnu količinu raznih proizvo đača. Obično nema velike razlike u kamerama istog formata. Najbitniji odabir je funkcionalnost.

U našem slu čaju izabrali smo kameru Digital Cinema Camera RED ONE zbog kvaliteta koje nosi i pristupa čnosti.

Specifikacije Digital Cinema Camera RED ONE Sensor

12 Megapixel Mysterium™

Physical Size

24.4mm x 13.7mm (Super35mm)

Active Pixel Array

4520 (h) x 2540 (v)