FAZA DISTRIBUCIJE

7. FAZA DISTRIBUCIJE

7.1. KARAKTERISTIKE FAZE DISTRIBUCIJE Distribucija je jedna od tri osnovne djelatnosti kinematografije. Obuhvata plansku raspodjelu, ekonomsku i fizi čku manipulaciju gotovim filmovima, pa se za nju kaže da je trgovina filmovima na veliko. U najranijem periodu razvoja kinematografije, distribucija nije bila izdvojena u posebnu djelatnost, ve ć su proizvođači poslovali kao klasične zanatlije, koji su sami eksploatisali sopstvene filmove.

Pove ćanjem broja putujućih bioskopa, uslovljava se pojava trgovine kopijama filmova. U to vrijeme putuju ći prikazivači kupovali su filmove direktno od proizvođača. Filmovi su kupovani na metar, a na tako kupljen filmski materijal imali su prava koja kupci sti ču na bilo koju drugu robu. Sredinom prve decenije dvadesetog vijeka, po činje otvaranje stalnih bioskopa, što će stvoriti potrebu za stvaranjem specijalizovane djelatnosti koja će obezbjediti da bioskopi mogu redovno, bar jednom nedeljno, da menjaju program filmova.

Na čin distribucije filmova odredio je 1907. godine Charles Pathé kad je, koristeći svoj monopolski položaj, jednostranom odlukom prestao da prodaje filmove na metar i po čeo kupcima da prodaje samo pravo prikazivanja filmova (licenca) za odre đenu teritoriju i na ograni čeno vrijeme (takozvani “Pateov udar”). Taj način trgovine filmova zadržao se do današnjih dana, kada se djelatnost distribucije filmova proširila na oblast televizije i videa.

7.2. FESTIVALI Filmski festival možemo definisati kao: kulturnu sve čanost koja se održava u određenom vremenskom intervalu, u kojem se predstavljaju dostignu ća filmskog stvaralaštva prema odre đenom programu, i po čijem se završetku ocenjuje predstavljeno stvaralaštvo i dodeljuju nagrade najuspešnijim ostvarenjima i njihovim autorima.

Pored takmi čarskog dijela festivala, mogu se organizovati još i prateći programi, tribine, „okrugli sto” kritike, izložbe, retrospektive, kao i niz poslovnih sastanaka. Filmske festivale organizuju, uglavnom, profesionalna filmska udruženja ili industrije, ali u poslednje vreme, zbog njihove izuzetne popularnosti, čak i turistička privreda jednog grada, regiona ili države. Filmski festivali se registruju pri posebnoj sekciji FIAPF-e (Me đunarodnog udruženja filmskih producenata - Fédération International des Associations des Producteurs de Films). Ova sekcija svojim pravilnicima, za svoje članove, reguliše prava zaštite prikazivača pri učešću na filmskom festivalu, sastav žirija, prava u čestvovanja nagrađenih filmova itd.

U okviru velike Svjetske izložbe u Parizu 1900. godine, jedan paviljon je bio posve ćen kinematografiji, i tu se održala prva smotra filmova, ali bez ikakvih nagrada. Na inicijativu L. Mayera, jednog od direktora MGM-a, po četkom 1927. godine, jedna grupa reditelja i glumaca osnovala je „Akademiju za filmsku umetnost i tehniku” (Academy of Motion Picture Arts and Sciences), da bi od 1929. godine po čela da dodeljuje Oskar, najzna čajniju i najpoznatiju filmsku nagradu na svijetu.

U Evropi se od 1932. godine, u okviru tradicionalnog likovnog bijenala u Veneciji po čeo održavati i filmski festival, koji je trajao čak i za vreme Drugog svjetskog rata. Ipak, danas najve ći i najpopularniji filmski festival na svjetu je Kanski festival, koji je osnovan 1946. godine.

Podjelu filmskih festivala možemo izvršiti po više kriterijuma:

1. takmi čarski (Kan, Montreal, Venecija, Berlin, Moskva, Karlove Vari, SFF) i netakmi čarski (London, Kalkuta, Beograd itd.)

2. specijalizovani (Vevej komi čni filmovi, Vankuver-filmovi za decu i omladinu, Trst - SF filmovi itd.) i nespecijalizovani

3. festival dugometražnog filma (Kan, Montreal, Berlin, Venecija itd.) i festival kratkometražnog filma (Oberhauzen, Krakov itd.)

4. festival amaterskog i profesionalnog filma

5. nacionalni filmski festivali i internacionalni filmski festivali (koji mogu pokrivati cijeli svijet, jedan kontinent ili jedan region)

Tako đe, postoji i podela filmskih festivala pri FIAPF-u, i to prema važnosti, ugledu i tradiciji, npr. u „A” grupu se svrstavaju filmski festivali u Kanu, Karlovim Varima, Berlinu, Moskvi itd.

Treba istražiti što je više mogu će filmskih festivala i pokušati pronaći festivale koji najiše odgovaraju našem filmu. Razli čiti festivali nam daju pristup različitoj publici, a oni će imati razli čit kriterij. Na koji festival prijaviti film treba se bazirati na odabiru publike koju želimo da pogleda naš film. Za u češće na nekim filmskim festivalima potrebno je platiti kotizaciju, koja pokriva troškove administracije i ne služi za profit festivala, ali ipak treba dobro razmisliti da li se isplati prijavljivati na takav festival i koje su mogu ćnosti da film bude uopšte izabran.

Ciljanjem na festivale viskog kalibra kao što su Cann ili Raindance se može činiti kao najbrži put ka velikoj publici, ali postoje odre đeni faktori koje ne smijemo zaboraviti.

Ve ćina visoko-kotirajućih festivala su usmjereni, prije svega, na prezentiranju dugometražnih igranih filmova. Ali tako đer, oni često imaju program za kratke filmove, za koje je naravno potrebno platiti kotizaciju. Kotizacija se ne će refundirati, ali će nas ubaciti u preces selekcije, što ne zna či da će naš film proći selekciju. Veliki festivali će tako đer birati filmove koji su snimljeni isključivo na 35mm filmu. A ukoliko naš film nije snimljen na 35mm filmu, to se može veoma jednostavno obaviti, s tim da je ekstremno skupo i ponovo dovodi u pitanje da li se isplati prijava na ovakav jedan festival. Ovaj problem rješava, jedino, unaprijed planiranje ovakve aktivnosti. Tako da ako smo mi od pripremne faze planirali prijavu filma na velike festivale, onda ćemo se Ve ćina visoko-kotirajućih festivala su usmjereni, prije svega, na prezentiranju dugometražnih igranih filmova. Ali tako đer, oni često imaju program za kratke filmove, za koje je naravno potrebno platiti kotizaciju. Kotizacija se ne će refundirati, ali će nas ubaciti u preces selekcije, što ne zna či da će naš film proći selekciju. Veliki festivali će tako đer birati filmove koji su snimljeni isključivo na 35mm filmu. A ukoliko naš film nije snimljen na 35mm filmu, to se može veoma jednostavno obaviti, s tim da je ekstremno skupo i ponovo dovodi u pitanje da li se isplati prijava na ovakav jedan festival. Ovaj problem rješava, jedino, unaprijed planiranje ovakve aktivnosti. Tako da ako smo mi od pripremne faze planirali prijavu filma na velike festivale, onda ćemo se

U posljednje vrijeme se dešava porast broja festivala koji su isklju čivo namjenjeni kratkom filmu. Kre ću se od veoma stabilnih internacionalnih festivala kao što je

Clermont Ferrand 22 ili Oberhausen , do regionalnih festivala kao što je Halloween ili Brief Encounters 23 . Veliki internacionalni festivali kratkog filma su često dizajnirani tako da funkcionišu kao izložba za televiziju i industrije distribucije. Ako ciljamo da prodamo svoj film, ili da ga distribuiramo putem neke kompanije za distribuciju, onda su ovakvi festivali idealno mjesto za prijavljivanje našeg filma, jer jedna od njihovih djelatnosti je da pomažu stvaraocima filma da promovišu svoj film mogu ćim kupcima, a svakako su odlično mjesto za povezivanje sa drugim stvaraocima u filmu. Ovakvi festivali tako đer su takmi čarskog karaktera, stoga ako smo dovoljno sretni da pobjedimo, jedna ovakva nagrada će svakako povećati profil našeg filma.

Festivali manjeg kalibra su tako đer idealno mjesto za prikazivanje filma i povezivanje sa drugim filmadžijama. Obi čno su organizovani i vođeni od strane ljudi koji su strastveni prema kratkim filmovima, i nemaju pritisak komercijalizacije. Odli čno su mjesto za mlade filmadžije i vrijedno ih je posjetiti bez obzira da li smo prijavili film. Manji festivali, generalno, imaju ve ći osjećaj druženja filmadžija, i za mnoge filmadžije to je prvo iskustvo prikazivanja njihovog filma na velikom ekranu.

7.3. PRIJAVA NA FESTIVALE Ve ćina festivala, bez obzira veliki ili mali imaju web adresu. Pored ispitivanja da li je festival pogodan za prijavljivanje našeg filma, imamo priliku i da „poskidamo“ aplikacione forme i pažljivo pregledati uslove za prijavu, kao i rok prijave. Ove

20 http://www.clermont-filmfest.com/ 21 http://www.kurzfilmtage.de 22 http://www.shortfilms.org.uk/ 23 http://www.encounters-festival.org.uk/ 20 http://www.clermont-filmfest.com/ 21 http://www.kurzfilmtage.de 22 http://www.shortfilms.org.uk/ 23 http://www.encounters-festival.org.uk/

1.Naslov, dužina trajanja, format za prikazivanje 2.Sinopsis, tema 3.Reditelj/ producent kontakt informacije 4.Popis gluma čke i filmske ekipe 5.Lista drugih festivala na kojima je film prikazivan 6.Sve što se pojavilo u medijima ili kritika.

7.4. ONLINE PRIJAVA NA FESTIVALE Posljednjih nekoliko godina nove internet tehnologije su omogu ćile brži pristup filmskim festivalima i informacijama o njima, kao i mogu ćnost online prijave na filmske festivale. U osnovi ovakve kompanije nam omogu ćavaju lakši pristup festivalima aplicirajući na njih putem interneta, ali ipak zahtjevaju slanje DVD kopije filma. Nekoliko kompanija je istupilo korak naprijed i omogu ćilo postavljanje digitalnog formata filma na internet. Ovo isklju čuje slanje bilo čega osim kopije za prikazivanje, ukoliko film pro đe selekciju. Pored toga što pojednostavljuju i ubrzavaju proces aplikacije na festivale, ove kompanije nam omogu ćuju da kreiramo svojevrsni profil filma, koji će sam filtrirati filmske festivale koji nas interesuju, a pored toga pruža nam mogu ćnost i postavljanja dodatnih informacija o filmu, kao što je press materijal i fotografije. Trenutno tri najrazvijenije internet stranice za prijavu filmova su:

- www.withutabox.com - www.reelport.com - www.shortfilmdepot.com