Ovom svežnju problema svatko od nas predavača pristupa na svoj način i ovisno o
4. Ovom svežnju problema svatko od nas predavača pristupa na svoj način i ovisno o
vlastitim specifičnim okolnostima. Ovdje ću ukratko ocrtati svoja vlastita iskustva. budući da se bavim komparativnom književnošću i filmom, stvorila sam par širih kurseva, kao sto je to npr. kolegij o poratnom europskom romanu koji se studenti- ma “reklamira” putem svojih potencijalno intrigantnih tema, i unutar kojega pred- stavljam studentima i romane iz naše regije koji su dostupni u engleskom prevodu. Tako je, na primjer, Selimovićev Derviš i smrt bio veliki hit zadnjeg takvog kolegija. Jedan od mojih filmskih kurseva se bavi istočnoeuropskim redateljima koji su otiš- li na Zapad te usporedbom njihovih poljskih, čeških, mađarskih ili jugoslavenskih filmova sa njihovim američkim, francuskim, ili njemačkim djelima. Zadano štivo za taj kurs ponekad uključuje i neke klasike istočnoeuropskih književnosti, kao sto su to Gombrowicz, Hašek, ili Krleža. Kroz takve se kurseve studenti mogu upoznati sa malim dijelom književnosti naše regije, te se potom neki od njih odlučuju na njeno dublje i duže studiranje. To dalje studiranje ne sprovode kroz zadane ili postojeće kolegije – kojih jednostavno nema – već kroz tzv. “nezavisne studije,” gdje student u dogovoru sa profesorom kreira svoj vlastiti program čitanja i studiranja, te za to dobija akademske bodove. Uz to rade intenzivan jezični program putem kurseva jezika koji su još uvijek prisutni na mom sveučilištu, te uz to često odu, ako to uspiju financirati putem stipendija ili školskih kredita, i u neki od gradova bosne, Srbi- je, Makedonije (itd.) i tamo usavršavaju svoje jezično, književno i kulturno znanje. Nakon toga formiraju svoje obično zaista zanimljive istraživačke projekte za svoj diplomski rad ili magisterij ili doktorat.
Iako neki studenti, nakon puno uloženog truda i uz dosta sreće, uspijevaju do- biti jedan od relativno rijetkih poslova u struci, većina njih radi sve ovo uz potpunu svijest o tome da od ovog studija možda ili vjerojatno neće živjeti, tj., da je dobivanje posla vezanog za ovu struku neizvjesno. Ne žale se i snalaze se na razne načine, ra- deći svakakve druge poslove, ili nastavljajući svoje obrazovanje na jednom od “za- pošljivijih” poslije-diplomskih studija. 8
Ponekad sretnem svoje bivše studente književnosti, ili dobijem pokoju ra- zglednicu ili e-mail. Jedan student se tako javlja sa Aljaske gdje uspješno ribari, čita Rilkea i Hemona, i piše svoj prvi roman. Jedna studentica se, nakon završenog magisterija sa temom južnoslavenske književnosti, obrela na mirovnim studijama negdje u Južnoj Americi. Druga javlja da će paralelno uz doktorat književnosti upi- sati i studije bibliotekarstva jer je shvatila da više voli stvarati i održavati kolekcije knjiga nego što voli pisati o onome što čita. Treća piše da razmišlja o tezi za svoj dok- torat iz komparativne književnosti, u kojoj će prodiskutirati ruske, južnoslavenske
i jugoslavenske, i engleske tekstove. Četvrta je već godinama uspješna pravnica za ljudska prava. Peta je kupila sa prijateljima na kredit malo poljoprivredno dobro na kojemu uzgaja šumsko voće, i sada se sprema otvoriti prodavaonicu organske hrane