Početak progona Roma u NDH: Rasni zakoni

Početak progona Roma u NDH: Rasni zakoni

Drugi svjetski rat zahvatio je hrvatska područja u travnju 1941. uslijed kraćeg vojnog sukoba Sila Osovine predvođenih Njemačkom s vojskom Kraljevine Jugoslavije, a nakon njene kapitulacije osnovana je Nezavisna Država Hrvatska (dalje NDH). Profašistički Ustaški pokret predvođen Antom Pavelićem preuzeo je vlast navedene države uz pomoć i podršku Sila Osovine, koju su priznavale samo države povezane s navedenim vojno-političkim savezom. Država je bila vojno i politički podijeljena između njemačke i talijanske okupacijske zone. Potrebno je napomenuti kako je ustaški režim karakterizirao diktatorsko-autorita- tivan način vlasti, koji je provodio politiku u skladu s proglašenim rasnim zakonima. Dio hrvatskog stanovništva ubrzo se započeo organizirano odupirati formirajući partizanski (antifašistički) pokret predvođen komunistima. 25

Ustaška političko-ideološka promišljanja o oblikovanju novoosnovane hrvatske države isključivala su pripadnike manjinskih dijelova stanovništva, poput Židova, Srba i Roma, ističući kako oni ne mogu živjeti u novouspostavljenoj državi. 26 Jedno od takvih promi- šljanja objavljeno je od strane anonimnog autora u varaždinskom listu Hrvatsko jedin- stvo , koji početkom svibnja 1941. navodi tri etničke skupine kao glavne “socijalno-političke probleme” za novu hrvatsku vlast. Tako Srbe opisuje kao “opasne i smrtonosne guje,” a Židove kao “parazite – nametnike,” dok za Rome navodi kako je potrebno njihovo “odstra- njenje” iz hrvatskog društva jer

…[N]arod, koji ima zdravih životnih sokova, mladih i svježih snaga − mora stresti sa sebe sve takve nepoćudne nametnike. To traži naša sadašnjost, naša budućnost, naš mir i naša sloboda; to traži briga za naše buduće hrvatske naraštaje. Iz narodnoga tijela treba izrezati sve čireve. Operacija će biti teška, ali će zato narodno tijelo, kada prođe groznicu, biti opet

1944., kada je oko 3000 Roma ubijeno u koncentracijskom logoru Auschwitz. Od 2016. pojam Porajmos zamijenjen je pojmom Samudaripen u nazivu ove komemoracije što je na tragu preporuke Međunarodne romske unije iz kolovoza 2016. Donald KENRICK, “Holocaust,” u: Historical Dictionary of the Gypsies (Romanies), Lanham-Toronto-Plymouth, 2007, 109-113; Donald KENRICK, “Porraimos,” u: Historical Dictionary of the Gypsies, Lanham-Toronto-Plymouth, 2007, 203; A. WEISS-WENDT, “Introduction,” 23-24.; Ian HANCOCK, We are the Romani people, Hatfield, 2012, 34: Elena MARUSHIAKOVA i Vesselin POPOV, “Holocaust, Porrajmos, ‘Samudaripen ... Tworzenienowej mitologii narodowej,” Studia Romologica, III/2010, 75-94; “Zaključci sa sastanka Međunarodne romske unije (URU), Riga, Latvija,” u: Svjetski dan romskog jezika 03-05/11/2016, ur. Andrea Šimek i Veljko Kajtazi, Zagreb, 2016., 86. 25 Dragutin PAVLIČEVIĆ, Povijest Hrvatske, Zagreb, 2007, 399-461; Ivo GOLDSTEIN, Hrvatska 1918-2008, Zagreb, 2008., 205-349. 26 Zločini na jugoslovenskim prostorima u Prvom i Drugom svetskom ratu: Zbornik Dokumenata, sv. 1 Zločini Nezavisne Države Hrvatske 1941.-1945, Beograd, 1993., xxxiii.

Jasenovac - manipulacije, kontroverze i povijesni revizionizam

mlado, svježe i poletno (…) vjerujemo, da će se sada odstraniti sve ono, što je bilo protiv svoga hrvatskoga naroda i riječju i djelom. Izdajicama ne može biti mjesta u slobodnoj-ustaškoj Hrvatskoj!... 27

Ustaške vlasti nisu dugo čekale s rješavanjem onoga što se u javnosti nazivalo “cigan- skim pitanjem.” Ono što im je išlo u prilog jest postojanje negativnih predrasuda prema Romima na temelju čega su oni bili prikazivani kao “paraziti” u novoj ustaškoj Hrvatskoj. Na temelju toga su ustaške vlasti ubrzo po preuzimanju vlasti u NDH započele s progonom romskog stanovništva. Kako bi se zakonski i socijalno izoliralo romsko stanovništvo, doni- jeti su krajem travnja 1941. rasni zakoni, poput “Zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti,” “Zakonske odredbe o državljanstvu” i “Zakonske odredbe o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda,” u čijem je članku 4. jasno navedena rasna klasifikacija Roma. 28 U ovim je zakonima primjetan određeni utjecaj Nürnberških zakona, posebice u definiranju arijev- skog podrijetla. 29 Zanimljivo je spomenuti i sličnosti u rasnoj klasifikaciji između ustaških

i njemačkih vlasti u Srbiji. 30 Kao jedan od provedbenih akata “Zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti” bilo je donošenje dokumenta “Izjave o rasnoj pripadnosti” koji je bio popraćen

s “Uputom za sastav izjave o rasnoj pripadnosti.” Na dvije stranice formulara “Izjave” bilo je potrebno izjasniti se je li određena osoba “arijskog ili nearijskog podrijetla,” odnosno da li ona među svojim predcima ima “osoba nearijskog porijekla.” 31 U “Uputama” je dodatno pojašnjen način na koji se treba ispuniti navedeni dokument, ističući da:

…kao nearijci osim Židova u prvom redu dolaze u obzir Cigani, dalje Tatari, Kalmiki, Armenci, Perzijanci, Arapi, Malajci i Crnci…. 32

Osim ovih rasnih zakona, Romi su bili diskriminirani i drugim zakonima u NDH. Tako su bili isključeni iz rada u državnim službama ili im je bilo uskraćeno pravo javiti se na natječaj za takve poslove (npr. u željeznici), a ukoliko se netko arijskog podrijetla želio

27 “Tri socijalno-politička problema,” Hrvatsko jedinstvo (Varaždin), 3.5.1941., 1. 28 Narcisa LENGEL-KRIZMAN, “Prilog proučavanju terora u tzv. NDH: Sudbina Roma 1941 – 1945,” Časopis za suvremenu povijest, XVIII/1986, br. 1, 30-32; Pavao MATIJEVIĆ, “Rasna pripadnost,” Glasnik biskupija

bosanske i srijemske (Đakovo), 15.4.1942., 52-53. 29 Mark BIONDICH, “Persecution of Roma – Sinti in Croatia, 1941. – 1945,” u: Roma and Sinti: Under- Studied Victims of Nazism, ur. Paul A. Shapiro, Robert M. Ehrenreich, Washington, 2002., 34. 30 Fikreta JELIĆ-BUTIĆ, Ustaše i Nezavisna Država Hrvatska, Zagreb, 1978., 179.

31 HR-DAV-25, kut. 16, 1941, br. 9774/41. 32 Isto.

Danijel Vojak: Zaboravljene žrtve Drugog svjetskog rata ili o stradanju Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj...

oženiti njima, bilo je potrebno dobivanje posebne potvrde od strane Ministarstva unutar- njih poslova. 33