Kapital Menor Kapital no Dezenvolvimentu

29 Investimentu Sosial Tokon 195.7 67.0 husi total despeza ba kategoria Transferênsia Públika husi kategoria ida e e ele klasifika ha esa i esti e tu sosial, ho maioria mai husi montante e e aloka ba pagamentu ba veteranu, idozu, inan solteira sira no sokorus ba dezastre. Sira seluk konsiste husi apoiu ba ONGs, kompensasaun ba rai no ba programa Ita nia ‘ai , subsidies ba klínikas saúde, atividades desportistas, doasoens estranjeiras no tulun inklui ba Guiné- Bissau ho sosa pai eis sola es, e e deskreve ona iha leten. Nu e e os tokon 3.1 fó ba Ministériu Edukasaun hodi suporta universidade no osan adisional tokon 2.2 ba UNTL hodi fó bolsas estudu ho parseiru, tokon 1.7 ba Ministériu Turizmu ba eventu nasional no internasional sira hanesan Tour de Timor, 200,000 ba eventus sosial oi-oin e e Governu hala o, 124,000 ba atividade Primeira Dama nian no 30,000 ba Ministériu Defeza hodi suporta atividade FALANTIL nian iha 20 th Agostu. Investimentu Fíziku Tokon 65.0 22.2 husi total despeza ba kategoria Transferênsia Públika konsidera ba despeza iha infra-estrutura fízikas. Ne e inklui reabilitasaun eskola, PNDS, suporte ba estradas rural no programa fábrika lokal, emprêstimu ba setor privadu, no suporta ba kooperativa no indústria kiik sira. Iha mos osan 750,000 aloka ba Ministériu Agrikultura no Peskas ba programa reflorestasaun.

2.4.2.4: Kapital Menor

Iha 2014, Kapital Menor tun ba tokon 39.7 husi tokon 49.6 iha 2013 ka tun ba 19.9. Ne e la o tui Governu nia objetivu atu kontrola despeza iha kategoria e e. Medida Polítika  Tokon 5.0 ba MTC hodi sosa ró ferry foun ida ba Timor-Leste atu reforsa servisu e e Be li -Nak o a hala o, no mos atu proviziona kustu operasional no a ute sau ia a ó fe ua e e.  Tokon 3.0 ba Sekretaria Estadu Konseilu Ministru hodi finansia Gráfika Nasional.  Tokon 1.5 hodi sosa sistema CCTV ba sentral elétrika Betano no Hera.  Tokon 1.2 ba Ministériu Saúde hodi sosa ekipamentu médiku importante sira. Ne e dala ida tan hodi reforsa determinasaun Governu ia atu hadi a lailais kuidadu saúde iha Timor-Leste. Investimentu Klaru katak despeza Kapital Menor tomak ba sasan fíziku. Maibé bele argumenta katak tokon 8.1 husi despeza e e 20.5 husi total iha karakterístika sosial. Ró ferry foun no ekipa e tu diku ko stitui aio pa te husi despeza e e. Iha mos 735,000 e e aloka ba Ministériu Saúde hodi sosa ambulânsia foun 13, 660,000 ba kareta F-FDTL nian, 30 350,000 ba Sekretaria Estadu Seguransa atu sosa kareta ba bombeiros no 160,000 ba Ministériu Solidariedade Sosial ba kareta lori mate.

2.4.2.5: Kapital no Dezenvolvimentu

Tabela tuir mai hatudu despeza Kapital no Dezenvolvimentu F KTL ia , e e tun ba 34.2 kompara ho 2013 nia. Maioria despeza halo iha programa dezenvolvimentu distritu. P og a a hi ak e e deze ol e ta a susesu a te io iha p ojetu dezenvolvimentu distrital hodi kontinua finansia dezenvolvimentu infra-estruturas ho eskala ki ik tui esesidade komunidade lokal sira nian. Estrada, fasilidade edukasaun, fasilidade saúde, abastesimentu bee no saneamentu ho sistema irigasaun sei halo liu hosi p og a a hi ak e e. Projetu iha programa hi ak e e halo te de izasau a kompañias konstrusaun Timor-oan sira nian; hodi promove dezenvolvimentu lokal no rai lukrus iha Timor-Leste laran. Programa hirak e e os ofe ese opo tu idade servisu ba traballador Timor-oan barak no kontribui ba dezenvolvimentu, kresimentu ekonómiku no hamenus kiak iha distritu sira iha Timor-Leste. Tabela 2.4.2.5.1: Despeza Kapital no Dezenvolvimentu PDID ho FKTL, Tokon 2012 Atual 2013 BB1 2014 Orsamen tu 2015 2016 2017 2018 Total Kapital no Dezenvolvimentu

88.3 152.5