Rikeza Petrolífera no Kálkulasaun husi RSE

Pájina 45 2018 88.4 31.5 660.6 800.3 2019 90.7 26.7 513.2 657.6 2020 93.5 11.2 109.7 148.7 2021 96.6 0.0 39.1 56.0 2022 99.8 0.0 0.0 0.0 2023 103.2 0.0 0.0 0.0 2024 106.6 0.0 0.0 0.0 2025 109.9 0.0 0.0 0.0 Fonte: Unidade Administrasaun PF

2.6.3.2: Rikeza Petrolífera no Kálkulasaun husi RSE

Tuir Lei PF, ‘“E uda o ta te si u e e ele foti husi FP iha ti a fisk l ida o husik hela rekursu sufisiente iha FP atu bele apropria iha tinan hirak oin mai. RSE estabelese ba 3 husi riku-soi mina-rai. Maibe, Governu bele foti verba husi FP liu RSE no justifika katak despeza e e a i te ese lo gu-prazu Timor-Leste nian no tenki hetan aprovasaun husi Parlamentu Nasionál. Riku-soi mina-rai inklui saldu husi fundu no valór husi líkidu ba futuru rendimentu mina-rai projeta atu atinji 21,283.3 millaun, iha 1 Janeiru 2015. Portantu, RSE ba 2015 mak 638.5 illau . ‘“E ida e e kuaze ha esa ho ‘“E e e kalkula iha o sa e tu ti a kotuk ia . Presupostu prinsipal ba kalkulasaun RSE mak iha iha tabela 2.6.3.2.1. Tabela 2.6.3.2.1: Presupostu Xave Atu Kalkula RSE Rekoñesimentu ba Ativu Previzaun reseita petrolífera inklui deit projetu sira e e ia pla u deze ol i e tu ap o a o a. Ne e i kuli Ba u- Undan no Kitan Rezerva Mina-rai no Previzaun ba Produsaun Estimativa produsaun fornese husi operadores. P odusau ai u se a iu ak uza hodi u e e ko siste te ho probabilidade 90 katak atual sei liu previzaun. Previzaun Presu Mina RSE ba orsamentu 2015 uza média husi senariu baixu no senariu referensia husi Ajénsia Informasaun Enerjia AIE referénsia husi Brent Presu ba produtu petrolíferu espesífiku Bayu-Undan produz kondensadu ba Liquefied Petroleum Gas LPG no Liquefied Natural Gas LNG enkuantu Kitan so p oduz de it ko de sadu. “upozisau p e izau a kada p odutu heta husi dife e sial istó iku e e observa ho Brent. Previsaun presu husi gás natural likefeitu LNG previzaun uza formula presu provizóriu e e egosia o a e t e i stalasau Da win LNG DLNG no kompradór LNG japonés. Fórmula negósiu nian Pájina 46 renegosia iha kada tinan tolu. Kustu Produsaun Estimativa sentral ba kustu operasionál no kapitál iha futuru fornese husi operadór projetu sira. Tarifa Deskontu Bazeia ba lei FP, taxa jurus ne e uza a desko tu rendimentu mina-rai iha futuru mak taxa retornu husi portofoliu ativu finanseiru husi fundu. Diretriz investimentu husi fundu foin dadaun muda ba 60 obrigasaun no 40 ba títulu ka asaun. Fonte: Unidade Administrasaun PF Tabela 2.6.3.2.2.2 hatudu estimativa riku-soi mina-rai no RSE husi 2014 no ba oin, asume katak osa hasai husi FP e e ko siste te ho O sa e tu Estadu . Tabela 2.6.3.2.2: Riku-soi Minarai no ESI m 2014 BB1 2015 Orsamentu 2016 2017 2018 2019 Estimativa Rendimentu Sustentável PWx3 632.3 638.5 632.4 616.3 600.0 590.9 Total Riku-soi Mina-rai PW 21,076.3 21,283.3 21,078.4 20,542.1 19,999.3 19,696.0 Saldu Entrada 14,058.5 16,567.2 17,514.7 18,023.8 18,441.2 18,871.2 Valór Prezente Líkidu ba Futuras Reseitas 7,017.8 4,716.1 3,563.7 2,518.3 1,558.1 824.8 Fonte: Unidade Administrasaun FP Figura 2.6.3.2.1 hatudu lójika prinsipal uza RSE hanesan instrumentu polítika fiskál, pur ezemplu halo gastus lalaiz wainhira rendimentu mina-rai boot. Extrasaun rekursus naturais normalmente ho objetivu kurtu-prazu. RSE destinadu para proteje kontra kondisaun la est el o sal agua da deze ol i e tu e e suste t el iha fi a sa pú lika Figura 2.6.3.2.1: Resita Mina-Rai Timor-Leste no ESI 2002-2025 m Fonte: Unidade Administrasaun FP Pájina 47 Muda sa iha ESI husi to’o Figura 2.6.3.2.2 hatudu mudansa inkremental prinsipál RSE iha 2015 iha orsamentu 2014. Fatóres principal e e determina inklui rezultadu atual iha 2013, presu mina, produsaun mina-rai no kustu. Dadu Atuál 2014 ‘“E atual a i ko po a deze ol i e tu eal iha , e e au e ta E“I ia ba 26 millaun. Mudansa barak tanba kombinasaun husi movimentu iha presu atual mina- ai ia , p odusau o kustu, u e e ós eto u husi i esti e tu husi FP iha 2013 relativu ba previzaun. Iha 2014, Parlamentu aprova ona levantamentu total 902.9 milloes husi FP. Mo ta te ida e e aumenta husi 270.6 RSE. Le a ta e tu ida e e oot liu sei hetan redusaun RSE hamutuk 8 milloens. Levantamentu real husi FP ‘“E u uda p e istu iha O sa e tu azeia a supozisau katak Go e u só halo levantamentu ba RSE husi FP iha 2014. Iha 2014 Parlamentu aprova ona levantamentu husi FP 902.9 millaun. Governu bele uza 270.6 millaun ba exsesu levantamentu husi FP. Rezultadu husi levantamentu exs esu e e eduz illau a ‘“E 2015. Mina nia folin Bazeia ba orsamentu tinan kotuk, RSE ba 2015 asume pontu referénsia Brent ba presu petróleo ho 107,9 pur barril iha 2014, bazeia ba dezenvolvimentu atual ba semestre dahuluk ti a e e ia o p e izau EIá ko a-ba Brent ba oin. 14 Previzaun referénsia mina e e uza a ‘“E kiik duke p e izau e e uza a ‘“E , ho p e izau ua eventualmente sei konverje iha períodu previzaun nia rohan. Mudansa iha previzaun referénsia Brent rezulta iha menus 4 iha RSE 2015 Diferensial Presu Likidu kondensadu no LPG Presu husi produtu kondensadu Bayu-Undan previstu ona bazeia ba relasaun istórika ho p esu a ka efe sia. ‘elasau istó ika e e ha a a dife e si l p esu e e p ojetadu ba oin ho baze iha previzaun marka referénsia hanesan determina husi EIA hodi fo esti ati a ida a foli p odutu e e iha futu u sei faa iha Tasi Ti o . Dife e sial p esu e e uza iha k lkulu ‘“E fo p esu e e e aas liu a p odutu Bayu-Undan iha 2015 duke dife e sial p esu e e uza iha . ‘ezultadu husi p esu dife e sial fou e e aumenta 6 millaun ba RSE. 14 P e izau hi ak e e elata husi EIá o ós dispo í el husi Outlook E e jia á ual : http:www.eia.doe.govoiafaeoindex.html . Pájina 48 Produsaun Líkidu Produsaun iha 2014 preve katak menus 7 iha orsamentu 2015 kompara ho orsamentu 2014. Ida nee implica ba redusaun RSE 21 miliaun iha 2015 Kauzas p i sip is husi e izau ida e e a p e izau p odusau ak uptu a liña gas, presaun kiik, no produsaun bé iha rezervatóriu. Paralizasaun prinsipal mós planeia hela ba 2014 no bele diminui produsaun durante períodu paralizasaun Kustu Kustu p odusau husi ope adó ua COP o ENI p e istu oot iha ate ial ida e e duke iha orsamentu 2014. Aumentu iha previzaun kustu reduz RSE 2015 ho 12 milliaun. Taxa Deskontu Iha obrigasaun husi Planu 1 Lei FP, taxa des ko tu e e uza iha kalkulasau Való Prezente Líkidu NPV ba futuru reseita mina nian tenke hanesan ho taxa retornu husi portofolio PF. Previsaun ba returnu nominal husi portofolio sei mantein ho previsaun tinan kontuk nian ho valor nominal 5.7 tamba iha alokasaun boot ba asaun. Impostu seluk Impostu seluk inklui impostu salariu, koleta impostu husi sub-empreiteiru sira no pe fu asau a e plo asau . I postu hi ak e e p e e hela a O sa e tu aseia a a alize husi koleta si a e e e foi halo o konsidera mos kompromisu traballu explorasaun ha esa e e e eko e da husi áuto idade Na io al do Pet oleu áNP . Muda sa iha previsaun ba impostu seluk aumenta RSE 2015 ba 5 millaun. Figura 2.6.3.2.2: Mudansa iha RSE husi to’o 2015 m Fonte: Unidade Administrasaun FP Pájina 49 Analize Sensibilidade Go e u ia o jeti u ak atu p epa a E“I ida e e e p ude te, ha esa ejigi iha Lei FP. Maske kalkulu hi ak e e aseia a i fo asau e e e dispo i el o ko sellu husi pe itu sira, maibe sira ida-idak sei sujeitu ba insertezas signifikativu. Figura 2.6.3.2.3 hatudu mudansa iha RSE 2015 wainhira presupostu prinsipal ida-idak muda. Analize ba sensibilidade hahu ho 638.5 milliaun ba RSE 2015 no hatudu mudansa iha RSE wainhira presupostu-prinsipal ida-idak muda. RSE agora ladun afetadu diretamente husi setor mina-raipetroleum tamba maioria rikusoin mina rai transfere ona husi tasi okos ba FP. ‘edist i uisau ikusoi ida e e lalais te es. Iha , ikusoi i a-rai iha rai okos. Iha 2014, menus husi 30 rikusoin mina-rai maka sei iha rai okos no70 iha ona fu du. Baseia a p ojesau hi ak e e e ap ese ta iha elato iu e e, total ikusoi i a-rai sei t a sfe e hotu a fu du to o . ‘ealoka ikusoi i a-rai ba portofolio finanseiru ativu e e diversifikadu tebes no limita retiradas bazeia ba RSE sai hanesan mekanismu importante atu halo ekonomia Timor-Leste la vulneravel ba mudansa iha folin minarai. Hanesan hatudu iha Figura 2.6.3.2.2, uza Senariu Base LNG ka Senariu Base Likidus, RSE sei muda illiau a LNG to o milliaun ba Likidus. Mudansa 15 iha kustu produsaun ba LNG no likidus sei iha impaktu ba RSE ho valor 13 to o iliau . Mudansa iha inklinasaun koefisiente LNG entre 0,14 no 0,15 sei fo impaktu oituan ba RSE ho valor 4 iliau to o illiau espeti a e te. No os uda sa iha foli B e t ko pa a ho p e isau e e e uza iha ‘“E, e e e hanesan media ba Senariu Mediu no Referensia, RSE sei muda 25 milliaun. Se karik uza Senariu Baze Brent, RSE sei muda ba 35 milliaun. Pájina 50 Figura 2.6.3.2.3: Analize Sensibilidade – RSE m Fonte: Unidade Administrasaun FP Revisaun Metodolojia Anexu 1 Lei FP exiji katak estimativa RSE tenke uza presupostu prudente ho kuidadu no bazeia ba padraun pratika internasional e e diak. Ministeriu Finansas halao analize klean a etodolojia e e e uza atu p e e ‘“E a o sa e tu , ho asiste sia tek iku husi FMI. Ti a e e la iha uda sa u a iha etodolojia p e isau . Muda sa iha p esu efe e sia i a ai husi WTI a B e t, e e e i troduz tinan kotuk, hatudu katak Brent iha kapasidade rastreamentu diak liu ba Bayu- U da ia p odutus iha ti a ikus ai, ha e e figura 2.6.3.2.4. Figura 2.6.3.2.4: Presu Kondensadu BU vs. Folin Mina-rai Mundial 20 40 60 80 100 120 140 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 U S p er b ar re l BU Condensate Brent WTI JCC Fonte: Unidade Administrasaun FP pu r Ba rril Pájina 51 Previsaun Produsaun Estimativa dauluk ba RSE sei baseia ba previsaun P90 previsaun kiik ba presu minarai no p odusau i a ai, ko siste te ho p o a ilidade katak alo eal sei a as liu p e isau . Iha 2011, metodolojia ba previsaun folin minarai muda atu uza media husi previsaun kiik ho base P50 tamba previsaun kiik konsidera hanesan konservativu liu atu bele konsistente ba desizaun e e prudente. Metodolojia atu halo previsaun produsaun minarai la muda. Ministeriu Finansas sei kontinua analiza metodolojia ba previsaun produsaun no sei informa iha relatoriu tinan oin mai.

2.6.3.3 Jestaun FP Modelo FP