Pájina 38
Polítika governu nian mak atu aumenta reseita doméstika no atu hamenus dependência ba reseitas husi mina-rai. Reseita doméstika pasa ona husi kresimentu konstante durante tinan
hirak liuba no sei kontinua iha 2015 haree tabela 2.6.2.1.1. Espesífikmente, reseita doméstika previstu atu aumenta 2,6 iha 2015 kompara ho 2014.
11
áu e tu ida e e odestu liu duke iha ti a hi ak liu a, ai ida e e la os ta a ati idade eko ó ika
do stika e e e us, ta a i postu e e kiik liu ou ad i ist asau fisk l e e la
efisie te liu. Ida e e liuliu ta a eseita e e kiik liu husi e das a fós o i flasau e e kiik. La su a ho eseita husi e das ba fós, reseita doméstika sae too 5,6 entre
o e e ha esa ho p e istu si a uluk ia . ‘edusau eseita husi e das fós
tanba polítika Governu hodi hamenus programa subsídiu fós tanba provizaun fós iha Timor- Leste diak ona. Argumentu hira
k e e sei diskute iha seksau tui ai e e ko e komponente husi reseita doméstika hotu-hotu; nomeadamente impostu, taxa no kustu, juru
no Ajénsia autónoma.
Tabela 2.6.2.1.1: Reseita Doméstika 2013 – 2019 m
2013 Atuál
2014 BB1
2015 Projesaun
2016 2017
2018 2019
Total Reseita Doméstika 151.1
166.1 170.4
182.0 193.7
205.6 217.7
Impostu 104.8
120.0 125.5
134.4 143.5
152.6 161.9
Taxa no Kustu 24.1
41.2 37.2
39.6 42.0
44.4 46.9
Interese 0.1
0.2 0.0
0.0 0.0
0.0 0.0
Ajénsia Autónoma 22.2
4.8 7.6
7.9 8.2
8.6 8.9
Fonte: Diresaun Nasionál Polítika Ekonómika
2.6.2.2: Impostu
Iha Timor-Leste impostu kontribui 69.3 ba total reseita doméstika iha 2013. Impostu inklui impostu diretu, impostu indiretu no reseita fiskál sira seluk. Sira nia projesaun sumariza iha
Tabela 2.6.2.2.1.
Hanesan ita haree iha Tabela 2.6.2.2.1, aumentu iha rekolla impostu tenke kontinua, atinji ona 125,5 milliens iha 2015 aumentu 4,6 kompara ho orsamentu 2014. Governu agora
esforsa hela hodi promove rekolla impostu no mós konsidera mudansa oin-oin iha sistema tributaria Timor-Leste ba objetivu ida-
e e, i klui asi a ko e sau ida ho Po tugal, iha Jullu 2014 hodi promove administrasaun fiskál.
I postu di etu p e atu au e ta , iha ko pa a ho
. Ida e e p i sipalmente tanba melloria nível konformidade no mós tanba reklasifikasaun kategoria Rendimentu
11
Esforsu hotu- hotu halo o a atu halo p e izau hi ak e e sai loloos kua tu posí el, uza dadu hotu-hotu
e e dispo í el, tau iha ko side asau t e d si a uluk ia o ko sulta ho e tidade si a e e ele a te. Maibé tanba mudansa ba padraun iha kresimentu ekonómiku, alterasaun iha polítika no natureza husi
previzaun, valór hotu- hotu e e ap eze ta te ke halo a o daje ho kautela.
Pájina 39
I di idual o ‘e di e tu I di idual “eluk aplika desde , hodi disti gi e t e
fu sio iu pú liku o t a allado si a seluk ho p esizau liu. Ko t aste husi e e, retensaun
impostu no korporativu preve katak sei menus kompara ho 2014 Impostu indiretu hein katak aumenta iha 2015 ba 6,9, tanba importasaun no impostu
ko su u e e aas. áu e tu eseita husi i postu hi ak e e ha esa ezultadu husi aumentu kbiit s
osa husi populasau , i po tasau ate ial a p ojetu i f aest utu a e e oot o adezau e e aka as husi ko t i uto si a
Preve katak sei iha redusaun uitoan iha servisu no impostu kona-ba vendas iha tinan 2015 kompara ho 2014. Kobransa husi impostu
ua e e hei katak sei aas liu duke ko a sa eal iha
. Te d sia aas ida e e p e katak sei ko ti ua iha futu u. Tenki kontinua hadia administrasaun tributaria iha futuru tamba setor privadu
dezenvolve no kompleksidade aumenta.
Tabela 2.6.2.2.1: Total Reseitas Impostu 2013 – 2019 m
2013 Actual
2014 BB1
2015 Projection
2016 2017
2018 2019
Total Impostu 104.8
120.0 125.5
134.4 143.5
152.6 161.9
Impostu Diretu 40.2
45.1 45.7