Definisaun ba Finansiamentu Finansiamentu

Pájina | 77 Hosi parte seluk, hasai-osan hosi FM RSE no exsesu levantamentu no imprestimus sei au e ta p oku a ag egadu iha ti a e e despeza e e ako tese. Au e tu iha p oku a ag egadu e e la ha esa ho au e tu iha a ilidade hosi ekonomia atu produz bens, nunee bele kausa inflasaun. Kona-ba emprestimus, iha futuru bele reduz prokura agregadu wainhira Governu komesa selu.

2.7.2: RSE no Exsesu Levantamentu

‘“E uda alo e e ele hasai hosi FM tinan-tinan no la halo fundu hotu. RSE 3 hosi rikusoin minarai no RSE ba 2016 maka 544.8 milloens. Detalhu kona-ba RSE no Exsesu Levantamentu bele haree iha seksaun 2.6.3 Governu iha planu atu hasai-osan 739.0 milloens nudar Exsesu Levantamentu. Ida e e sei tui Governu nia polítika frontloading, no justifikasaun detalhu bele hetan iha Aneksu 4.1 . Exsesu Le a ta e tu ida e e uza atu fi a sia i f aest utu as i po ta te, e e esesa iu a k esi e tu iha te pu a uk.

2.7.3: Emprestimus

Atu bele finansia projestus infraestrutura boot, Governu iha opsaun atu halo emprestimus ka hasai-osan hosi FM. Hasai-osan hosi FM sei reduz balansu Fundu no lakon lukrus potensiais hosi jurus no returnu investimentu. Iha tinan hirak liu ba, Governu adopta politika prudente hodi uza emprestimus konsesional ho periudus de grasa naruk. politika halo empréstimu iha vantagens barak ba Timor-Leste tamba permiti flexibilidade orsamental boot no reduz presaun ba envelope orsamental tinan ida nian. Governu sei halo emprestimus atu finansia projetus infraestrutura wainhira kustu finanseiru hosi e p sti o ki ik liu eto u hosi FM. Governu konsiente ba desvantajem potensial hosi dividas eksesivu, nunee asegura katak e p esti us hotu to oi lo o ho kustu e p sti o ki ik liu eto u hosi FM ha esa defi i iha Lei Di ida Pu lika, u e e asegu a katak pagamentus empréstimo iha futuru sei iha kapasidade nasaun atu selu. To o oi lo o , Ako du E p esti u li a ak asi a o a atu fi a sia p ojetus Est ada asi a. P ojetus hi ak e e atu hadia o efo sa est ada asio al ha esa : x Projetu Hadia Rede Estrada RNUP hosi Dili-Liquisa no Tibar-Gleno asina entre GoTL no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku ADB iha 2012. x Projetu Hadia Estrada Dili-Baucau Asina entre GoTL no JICA iha 2012 x Projetu Hadia Rede Estrada RNUP Manatutu-Natarbora asina entre GoTL no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku ADB iha 2013. Pájina | 78 x Projetu Estrada Resistente ba Klima RNUSP Dili-Ainaru asina entre GoTL no Banku Mundial iha 2013. x Projetu Estrada Faixas Rua Tasitolu-Tibar asina entre GoTL no ADB iha Junhu 2015

a. Projetu Hadia Rede Estrada hosi Dili-Liquisa no Tibar-Gleno

Fokus hosi p ojetu e p esti u e e atu hadia est adas Dili-Liquisa no Tibar-Gleno. Estrada Dili-Liquisa hanesan estrada iha rede inter-urbanu ho nivel trafiku aás. Estrada Tibar-Gleno importante tambá hanesan dalan prinsipal ba are produsaun kafe. Emprestimu rua uza hosi ADB: dauluk hosi Rekursus Kapital Ordinariu OCR ho 30.9 milloens no segundu hosi Fundu Dezenvolvimentu Aziátiku ADF ho 9.2 milloens 14 . OCR hanesan instrumentu empréstimo baze-LIBOR ho maturidade tinan 25 no periudu de grasa tinan 5. Emprestimu ADB iha periudu de grasa tinan 8 no periudu maturidade tinan 32. Taxa jurus ba OCR hanesan ho taxa LIBOR 0.4 kada tinan no ba ADB fixu iha 1 kada tinan durante periudu de grasa no 1.5 depois de períodu de grasa. Ako du hi ak e e asi a iha Maiu o sai efeti u Ju hu .

b. Projetu Hadia Estrada Dili-Manatutu-Baucau

“eksau e e ha esa est ada ligasau i po ta te a sidade i po ta te tolu iha zona norte-leste nasaun nian. Total 116 Km estrada mak sei hadia. Akordu Emprestimu ho Ajensia Koperasaun Internasional Japaun JICA asina iha Marsu 2012 ho valor JpY 5,278 milloens 15 . Emprestimu iha periudu de grasa tinan 10, maturidade tinan 30 no taxa juru anual 0.7 ba trabalhos konstrusaun no 0.01 ba servisus konstrusaun.

c. Projetu Estrada Rezistente ba Klima hosi Solerema-Ainaro

“eksau Est ada e e i po ta te ha esa ligasau a sidades iha “e t al ho munisipius iha sul hanesan Ainaro, Covalima no Manufahi. Empresta ona 40.0 milloens hosi Ba ku Mu dial a p ojetu e e. E p esti u asi a iha No e u no aprovisionamentu kompleta ona. Emprestimu inklui parte rua: Kreditu ho Ajensia Dezenvolvimentu Internasional IDA ho valor 25.0 milloens no Emprestimu ho Banku Internasional Rekonstrusaun no 14 Tamba emprestimus denominadu iha Special Drawing Rights SDR valor dolar sei sujeitu ba variasaun ki ik. 15 USD 63.3 milloens, bazeia ba taxa kambiu JpY 83.3 ba dollar iha data asina emprestimu.