METODOLOGIJA I STRUKTURA RADA
1.4. METODOLOGIJA I STRUKTURA RADA
Metode koje ćemo u radu primijeniti su 1) kritička analiza teorijske literature, temeljem koje je dvosmjerno izvršeno teorijsko uzorkovanje narativa nadalje korištenih u interpretaciji istraživačkih rezultata, i 2) empirijsko istraživanje.
Teorijski dio rada sastoji se iz dva dijela. Prvi dio uključuje definiranje polja i termina kolektivnih sjećanja, kraći povijesni pregled
kolektivnih sjećanja, te uspostavljanje novog teorijsko-istraživačkog modela kolektivnih sjećanja iz perspektive fenomenologijskog društvenokonstruktivističkog pristupa.
Drugi teorijski dio rada uključuje kritičku analizu koncepata kolektivnih sjećanja, dovodeći kolektivna sjećanja u suodnos s nekima od najvažnijih socioloških pojmova. U radu se kolektivna sjećanja najvećim dijelom vezuju za koncept identiteta (R. Brubaker). Konstrukcija identiteta u fokusu je sociološkog interesa za sjećanja, te je u empirijskom
istraživanju identitet 34 postavljen kao faktor prvog reda u tumačenju kolektivnih sjećanja na rat. Tijekom istraživanja, identitet je prepoznat kao glavna subkategorija u narativnoj analizi
intervjua, odnosno, odnos kazivača prema identitetu pokazao je najznačajnije i najopsežnije
34 Etnonacionalni i regionalni identitet postavljeni su kao faktori prvog reda.
rezultate 35 . Nadalje, kolektivna sjećanja vezuju se za koncept povijesti (Jenkins, 2008), potom za jezik (Foucault, 1997), zajednicu (Durkheim, 1974; Halbwachs, 1992; Zerubavel, 1996, Connerton, 1989), naciju (Anderson, 2006; Habsbawm i Ranger, 1983) i odnose moći (J.Olick, 2011; A. Confino, 1997).
Empirijski dio rada također se sastoji iz dva dijela. Prvi dio uključuje transparentnu eksplikaciju metodologije korištene u istraživanju.
Metodologija je utemeljena na pretpostavkama teorijsko- istraživačkog modela koje se stoga ponovno sažeto iznose. Zatim se specificiraju koraci u: odabiru uzorka, postupku analize
narativa, te uporabi procedura utemeljene teorije (grounded theory) koja se povremeno koristi u obradi i analizi podataka dobivenih intervjuima.
U drugom dijelu izneseni su rezultati empirijskog istraživanja. Kvalitativno istraživanje uključuje analizu 50 dubinskih problemski usmjerenih polustrukturiranih intervjua poduzetih metodom oralne povijesti, a analizirani su narativi koji predstavljaju perspektive, stavove, mišljenja, iskustva i sjećanja običnih ljudi na Domovinski rat. Na temelju odgovora kazivača, teorijskih postavki i cilja istraživanja, naposljetku je izdvojeno 40 teorijskih kodova koji su
konceptualizirani u osam setova kodova (family codes), ili subkategorija. Ti setovi kodova osnovni su materija l konačnog izvještaja. Za svaki set kodova, te za svaki pripadajući teorijski kod određenom setu kodova, iznosi se diskusija o dobivenim rezultatima.
35 Iako u kvalitativnoj metodologiji kvantitativno ponavljanje određenih odgovora ili rezultata ne podrazumijeva a priori važnost i značajnost tih odgovora i rezultata, u ovom konkretnom slučaju ˝odnos prema identitetu˝ dao je
ujedno i najopsežnije i najznačajnije rezultate. Kod ˝odnos prema etnonacionalnom identitetu˝ u sagledavanju dubinskog razumijevanja Domovinskog rata bio je u narativnoj formi prisutan u svakom intervjuu, te je nadalje taj kod na temelju teorijskih postavki rada i cilja is traživanja, konceptualiziran u tri od osam subkategorija. Zbog empirijske utemeljenosti i teorijske relevantnosti identiteta u istraživanju, ovo istraživanje može se svrstati među
istraživanja koja naznačuju da je identitet jedna od najprožimajućih kategorija kolektivnih sjećanja na ratove.