Rezultati istraživanja s obzirom na etnonacionalnu pripadnost kazivača
3.3.1. Rezultati istraživanja s obzirom na etnonacionalnu pripadnost kazivača
Iz dubinskog uvida u Domovinski rat, ustanovili smo da različiti socijalni akteri ponekad imaju vrlo različite poglede na Domovinski rat i njegovu narav. Taj se zaključak jednim dijelom odnosi i na kazivače različite etnonacionalne pripadnosti.
Kvalitativnom istraživanju pristupili smo s preciznim, ali otvorenim istraživačkim pitanjima, s namjerom i sviješću da nam istraživanje može pružiti i posve nove spoznaje i podatke za kojima u početku nismo tragali. Stoga etnonacionalna pripadnost, odabrana kao uvjetan faktor prvog reda u istraživanju, nije bila nit vodilja istraživanja (radi naravi metodologije). Stoga smo razlikama dobivenima s obzirom na etnonacionalnu pripadnost
pridavali relativnu pozornost, više se vodeći istraživačkim pitanjima, te teorijskim postavkama rada koje ističu veze kolektivnih sjećanja i zajednice te kolektivnih sjećanja i
nacije. Utemeljeno na uzorku ovog istraživanja, dobiveni su rezultati koji sugeriraju na različita gledišta o naravi rata - o početku rata, o karakteru rata, o prvim žrtvama rata - a s obzirom na različitu etnonacionalnu pripadnost, odnosno s obzirom na to radi li se o kazivačima hrvatske
ili o kazivačima srpske nacionalnosti. Drugim riječima, istraživanje pokazuje da su i među običnim ljudima prisutne značajne razlike u percipiranju Domovinskog rata, i u percipiranju naravi toga rata, od strane građana suprotnih nacionalnosti.
Iako cjelokupno istraživanje radije rezultira multiplicitetom različitih narativa koji pokazuju različita sagledavanja Domovinskog rata, pa tako i među pripadnicima različitih nacionalnosti, te iako nije moguće utvrditi obrazac ponašanja po etnonacionalnom ključu, ipak treba primi jetiti i istaknuti kako su se politički nacionalni projekti ˝izumljivanja tradicije˝ u slučaju Domovinskog rata, dijelom uspjeli ostvariti na razini povijesti ˝odozdo˝ i sjećanja ˝odozdo˝. Narativi zaraćenih nacionalnih grupa vidno su prisutni i među običnim ljudima u interpretaciji i recepciji ratnih događaja. Stoga ovo istraživanje, iako pruža različite narative, u stanovitoj mjeri pokazuje da, u slučaju Hrvata i Srba, postoje grupno obilježene i teško premostive razlike u interpretaciji nedavnih ratnih sukoba. Mitovi prošlosti te izrazito nacionalno obojena konstrukcija socijalne zbilje velika su prepreka prilikom sjećanja tih nacionalnih grupa na protekli sukob. Navedene razlike mogu s e ilustrirati s nekoliko sljedećih odgovora na pitanja koja se tiču uzroka i povoda rata u Hrvatskoj:
( Ispitivač; A kad ste počeli primjećivati da se stvari mijenjaju? Da ljudi u Vašoj okolini počinju voditi računa o tome?)
˝Komešanje je počelo krajem '88., '89. Dolaskom na vlast HDZ-a i naravno ove opcije, Tuđmanove opcije.˝ ( Ispitivač; Kako ste gledali na uspon HDZ-a i rast nacionalizma u Hrvatskoj?) ˝Bili smo zbunjeni. Bili smo zbunjeni. I istovremeno je bilo malo čudno. Taj prelaz. Jer
smo mislili da će... Znači, bila je neka nelagodna situacija. Počelo je sa onim ubojstvom onoga vojnika, napada na JNA. Odnosno, kako se gleda. S koje strane se gleda. Tko je koga
napao.˝ ( Ispitivač; Na što točno mislite?) ˝Na početak onih velikih prosvjeda protiv države, kad je poginuo onaj vojnik, Gešovski.
Jedna situacija je postala vrlo, vrlo tamna. Naravno, zavladao je strah. I nesigurnost.˝ (kazivač srpske nacionalnosti)
(Is pitivač; Jeste li vjerovali da može doći do rata?) ˝Nikada. Nikada. Nisam vjerovao da će doći do rata sve do trenutka dok nije poginuo
Josip Jović. Čak i kad je bilo na vijestima da su krenuli redarstvenici, da će napraviti tamo reda, mislio sam: "Ma, ovi će se maknuti i to će biti..."
( Ispitivač; Znači, rat ste dočekali u Zagrebu?) ˝Rat je počeo, po mojim nekakvim procjenama na Uskrs, kad je poginuo Jović. To sam dočekao u Zagrebu. I kad je on poginuo, odmah sam se javio, kao dragovoljac u tadašnji Ured z a općenarodnu zaštitu, nešto takvo. To je bila logika. I zbog te logika, kad sam vidio da to baš ne ide onako kako sam ja zamislio, sam odlučio: Pa nećete doći kod mene.˝
(kazivač hrvatske nacionalnosti)