SPECIFICIRA NJE ISTRAŽIVAČKIH POZICIJA U KVALITATIVNOJ METODOLOGIJI

1.5. SPECIFICIRA NJE ISTRAŽIVAČKIH POZICIJA U KVALITATIVNOJ METODOLOGIJI

Rad polazi iz ontološke pozicije mekog/kritičkog realizma 36 (Bhasker, 1978 / Hammersly,

37 1992) te 38 epistemoloških pozicija pragmatizma i socijalnog konstruktivizma . Unutar episte moloških pozicija, rad upošljava i noviji pristup svakodnevnog identiteta. U skladu s

društvenokonstruktivističkim interpretativnim pristupom koristi se kvalitativna metodologija. U metodološkoj kombinaciji dubinskih problemski usmjerenih polustrukturiranih intervjua

(Bryman, 1992; Fielding, 1995; Patton, 2002) poduzetih u vidu metode oralne povijesti (Thompson, 1988; Bornat, 1994) i tekstualne analize, rad pruža uvid u narative koji predstavljaju perspektive i stavove kazivača o Domovinskom ratu. S ciljem dubinskog sagledavanja Domovinskog rata, analizira se intersekcija (presjek) osobnih priča o ratu sa širim strukturalnim ratnim zbivanjima, te se pokazuje i objašnjava kako su osobne priče (narativi) naših kazivača o ratu povezane unutar jednog šireg narativa recepcije Domovinskog rata.

Također je važno istaknuti kako su, u prvom stadiju analize intervjua, naši uvidi i interpretacije pokušavali biti što bliskiji odgovorima kazivača, no eksplicitno naglašavamo da

dublji uvidi jesu rezultat istraživačevog metodološkog sintetiziranja, povezivanja, usporedbi i kategoriziranja. Uz uporabu metodoloških postupaka uzorkovanja narativa i tematske analize narativa, te uzorkovanja na temelju teorijskih postavki rada, upotrebljavali smo i neke sekundarne empirijske i statističke podatke, a da bismo interpretacije smjestili u širi kontekst. Iz toga nužno proizlazi da, uz utemeljenost naših interpretacija na stavovima i mišljenjima

36 Polazimo od pretpostavke da su osobne interpretacije naših kazivača važne, kako u terminima sagledavanja njihovih perspektiva o zbilji, tako i u interakciji s našim razumijevanjem i predočavanjem njihovih perspektiva. Verzije realizma nazvane mekim realizmom (Bhasker) ili kritičkim realizmom (Hammersly) podrazumijevaju da društveni fenomeni postoje neovisno o našim interpretacijama o njima, no ti su nam fenomeni dostupni samo putem naših reprezentacija.

37 Pragmatički pristup koristimo radi mogućnosti odabira, tijekom istraživanja, najboljih istraživačkih metoda u skladu s novoizvirućim hipotezama i istraživačkim pitanjima, gdje zagovaramo stav da je važnija kompatibilnost

istraživačkih pitanja i odabranih metoda od pažnje da se kombiniraju samo one istraživačke metode koje su filoz ofski konzistentne, odnosno da je važnije odabrati najprikladniju metodu u odnosu na istraživačka pitanja prije obraćanja pažnje na filozofsku koherentnost epistemoloških pozicija tipično vezanih za određene istraživačke metode.

38 Socijalni konstruktivizam nužno sadrži prihvaćanje interpretativizma, a očituje se u praksama koje naglašavaju važnost razumijevanja perspektiva kazivača u kontekstu njihovih vlastitih životnih okolnosti i u kontekstu

društvenih okolnosti unutar kojih su perspektive kazivača nužno smještene. Zbog toga, osim što pokušavamo postići gusti opis (thick description, C. Gertz) života kazivača – iz njihovih vlastitih perspektiva, nužno je uzeta u obzir smještenost i tih perspektiva, i naših zapažanja o tim perspektivama, u društvenokulturni kontekst.

kazivača, u interpretacijama koristimo konceptualizacije i kategorizacije koji nisu njihovi, odnosno po prirodi svoga karaktera ne mogu proizlaziti direktno iz odgovora kazivača.

Zbog toga, tamo gdje se interpretacije počnu kretati izvan eksplicitnih podataka dobivenih od strane kazivača, posebno naglašavamo da smo u potpunosti transparentno iznijeli načine kojima smo došli do tih interpretacija, te smo prikazali kako su generalnije interpretacije u ist raživanju specifično povezane s podacima dobivenim od kazivača u istraživanju. S obzirom

da se ekspliciranje naših istraživačkih pozicija i namjera u stanovitoj mjeri podudara sa smjernicama za kvalitativnu analizu podataka koje su razvijene u sustavnoj i kontinuiranoj

primjeni kvalitativne metode intervjua na sveučilištu u Leuvenu od strane nizozemskih istraživačica i istraživača, prilažemo Qualitative Analysis Guide of Lueven (QUAGOL) (Bernadette Dierckx de Casterle et al., 2012) kao smjernice u analizi i interpretaciji podataka dobivenih metodom intervjua. Naglašavamo da pojedini postupci i procedure u analizi proizlaze iz pristupa utemeljene teorije (Glaser i Strauss, 1988 (1967)).

Kvalitativna metodologija intervjua oralne povijesti korištena u istraživanju suočava istraživača sa svim izazovima, kompleksnošću i mogućim poteškoćama istraživačkog projekta, od izbora istraživačkog problema i pitanja, odabira uzorka, procesa intervjuiranja, do analize i interpretacije konačnih rezultata. Iz društvenokonstruktivističke perspektive, istraživač je sastavni dio istraživanja, te je njegov zadatak da analizira prikupljene intervjue u odnosu na zadani istraživački problem, istraživačka pitanja, te ciljeve istraživanja. Imajući na umu etičke i moralne uvjete, istraživač treba interpretirati i s publikom iskomunicirati ono što se zbilo u procesu intervjuiranja. Intervjui oralne povijesti , tek pošto su analizirani od strane istraživača, mogu doprinijeti stvaranju novog znanja i razumijevanju istraživanog fenomena.

Zbog toga smo kroz analizu intervjua oralne povijesti koristili metodu stalne usporedbe podataka, kodova i subkategorija, te smo se neprestano vraćali na sagledavanje interakcije individualnih perspektiva i strukturalnih društvenih uvjeta, odnosno pokušavali smo objasniti na koji se način individualne perspektive i širi društveni uvjeti susreću i odnose jedan

naspram drugoga. Kao i kod drugih pristupa, uporaba metode intervjua oralne povijesti ovisi o metodološki valjanom, zatim pažljivom i promišljenom postavljanju istraživačkih pitanja, razradi instrumenta istraživanja, pažljivoj i pomnoj provedbi istraživanja, te valjanoj obradi, analizi i inter pretaciji istraživačkih rezultata. Ponavljamo, svi su metodološki analitički postupci podrobn o izloženi u istraživanju.

Slika 1. Smjernice u analizi i interpretaciji podataka dobivenih metodom dubinskih intervjua; Qualitative Analysis Guide of Lueven (QUAGOL ) (Bernadette Dierckx de Casterle et al., 2012).