Izvorno istraživanje Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas

3.1.2. Izvorno istraživanje Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas

Dubinski polu strukturirani intervjui koji su osnovni istraživački materijal ove disertacije, dio su šireg istraživanja izvedenog u sklopu projekta Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas. Istraživanje i projekt provedeni su od

strane nevladine udruge Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, u suradnji s Erasmus Universiteit Rotterdam . Projekt je financiran sredstvima Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske putem progra ma Matra, čiji je cilj poticanje društvene promjene i uspostavljanje veza između organizacija civilnoga društva i institucija iz Nizozemske i drugih

zemalja (Documenta, 2014). Projekt je obuhvaćao izradu plana i smjernica te snimanje intervjua oralne povijesti, a intervjui su vremenski izvođeni u razdoblju od 2010. do 2013. god. U skladu s ulogom Documente kao angažirane nevladine institucije u Hrvatskoj, kao cilj projekta postavljeno je afirmiranje osobnih sjećanja svih zainteresiranih svjedoka i svjedokinja povijesnih zbivanja u Hrvatskoj od 1941. do 1995. god . te očuvanje tih sjećanja od zaborava. Documenta kao provoditelj projekta isto tako ističe da je bilježenjem i prenošenjem subjektivnih iskustava ljudi moguće doći do dubljih uvida u naizgled skrivene aspekte političkih previranja i ratnih sukoba koji su se zbili na ovim prostorima (Documenta, 2014).

3.1.2.1. Uzorak, provedba i etika izvornog istraživanja Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas

Uzorak izvornog ist raživanja, a zaključno sa siječnjem 2014. god., obuhvaćao je 427 polustrukturiranih intervjua oralne povijesti s ispitanicima pogođenim ratnim stradanjima na prostoru RH.

Vrlo je teško odrediti stupanj odbijanja intervjua u ovom istraživanju. Zaposlenici Documente koji su sudjelovali u istraživanju kao voditelji projekta, istraživači i anketari, na

pitanje o stupnju odbijanja intervjua, odgovaraju kako bi određivanje istoga vjerojatno pitanje o stupnju odbijanja intervjua, odgovaraju kako bi određivanje istoga vjerojatno

Proces odabira potencijalnih kazivača/ica uključivao je kontaktiranje lokalnih organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti i medija, kontaktiranje potencijalnih kazivača/ica pismenim

putem, e-mailom i t elefonskim pozivima te oglašavanje projekta putem medija. Kontaktirano je preko tisuću ljudi uz nastojanje da se prilikom odabira kazivača/ica vodi računa o starosnoj dobi, spolu, etničkoj pripadnosti, porijeklu i slično, kako bi se postigao određeni stupanj reprezentativnosti kazivanja. Također se vodilo računa da budu zastupljeni kazivači/ice iz

različitih mjesta i područja koja su bila pogođena ratom, a osobito iz onih mjesta koja su pretrpjela najteža stradanja i/ili oko kojih postoji neka politička kontroverza (Documenta, 2014).

Ciljane grupe kazivača/ica bili su: svjedoci i protagonisti ratnih zbivanja u razdoblju 1941-1995, ratni veterani, branitelji, pripadnici policije i ostalih vojnih i paravojnih formacija, izbjeglice i prognanici, civilne žrtve rata (žrtve mina i granatiranja), osobe deložirane iz svojih stanova ili kuća, predstavnici udruga za zaštitu ljudskih prava, djelatnici zdravstva, pripadnici novinskih, nakladničkih i medijskih kuća (Documenta, 2014).

U svrhu provođenja istraživanja, Documenta je za snimanje osobnih sjećanja razvila Smjernice za vođenje intervjua u kojima su opisani faza pripreme i istraživanja,

snimanje intervjua, tehnike int ervjuiranja te korištena dokumentacija. Najveći dio intervjua sniman je u stanovima i kućama kazivača/ica, dok ih je manji dio snimljen u prostorijama partnerskih organizacija civilnoga društva u mjestima gdje žive kazivači/ice ili u prostorijama

Documente . Kako je cilj bio obuhv atiti sjećanja na razdoblje prije početak Drugog svjetskog rata do

danas, intervjui (zavisno o dobi) uključuju životnu povijest kazivača/ica: predratna, ratna i poslijeratna iskustva, iskustva iz vremena poslijeratnih vansudskih egzekucija, godine

socijalizma, politička previranja pred rat 1990-ih, te događaje povezane s ratnim sukobom 1990-ih.

56 Odaziv pristupnika možemo povezati s raznim faktorima. Odaziv polovice kontaktiranih osoba u istraživanje prvotno možemo povezati sa kontaktiranjem neuobičajeno velikog uzorka. U istraživanju je u relativno kratkom

vremenskom periodu kontaktirano više od 1000 ljudi. Polovičan odaziv pristupnika istraživanju moguće je povezati s prirodom teških ratnih iskustava i zbivanja o kojima mnogi ljudi ne žele razgovarati i iznositi svoja mišljenja. Odaziv pristupnika istraživanju treba vezati i sa statusom provoditelja istraživanja, nevladine udruge Documenta u hrvatskom društvu. O ulozi Documente i percepciji Documente u hrvatskom društvu biti će više rečeno u nastavku rada.

Većina intervjua traje između jedan i dva sata, ali ovisno o iskustvima i sjećanjima kazivača/ice, intervjui mogu trajati i duže. Intervjue su snimali profesionalni snimatelji/ice. Metodologija rada korištena u prikupljanju osobnih sjećanja zasnivala se na osnovnim metodološkim principima oralne povijesti, te su provođeni polustrukturirani dubinski intervjui koji su pritom i snimani.

Pitanja polu-strukturiranog intervjua (Lista pitanja u prilogu) slijede vremensku kronologiju u ovisnosti od starosne dobi kazivača/ice i služe kao podsjetnik ispitivaču/ici tijekom intervjua. Listu pitanja moguće je u većoj ili manjoj mjeri modificirati kako bi bila što primjerenija kazivaču/ici. Veći dio snimljenih kazivanja transkribiran je i preveden, a s obzirom na to da se radi o transkribiranju s ciljem izrade titlova na engleskom jeziku, nije izvršena verbatim transkripcija, odnosno nisu transkribirane niti prevedene ˝poštapalice˝ ili krnje rečenice, a neke su rečenice skraćene ili sažete.

Pohranjivanje i obrada sniml jenih video materijala uključivali su:

1. Prijenos video snimke s kamere (memorijske kartice) na vanjski disk

2. Kodiranje video snimke u željeni format

3. Transkribiranje zvučnog zapisa u tekst

4. Prevođenje transkripta na engleski jezik

5. Izrada titlova na hrvatskom i engleskom jeziku

6. Montiranje video snimke na osnovu transkripta

7. Postavljenje montirane snimke s titlovima na web stranicu

8. Upisivanje metapodataka (podaci o kazivačima/cama i intervjuu temeljeni na protokolu) u internu bazu podataka.

Svim kazivačima/icama uručen je ili poslan poštom DVD sa video snimkom njihovih osobnih sjećanja.

Neposredno pre d početak snimanja ispitivač/ice su ispunjavali Protokol kojim se smjeralo prikupiti osnovne informacije o kazivaču/ici koje mogu poslužiti kao orijentir prilikom postavljanja pitanja. Protokol istraživanja (koji je ispitivač popunjavao o kazivaču neposredno prije početka snimanja i izvođenja intervjua) sastojao se od detaljnih informacija i sociodemografskih karakteristika kazivača (godina i mjesto rođenja, spol, nacionalnost, obrazovanje, radni status, vjer oispovijest) te se Protokolom jamčila zaštita podataka dobivenih od strane kazivača/ica i njihova stroga povjerljivost.

Kazivači/ice su prije početka izvođenja intervjua potpisivali i Suglasnost za snimanje, a nakon snimanja odlučivali su pristaju li da njihovo kazivanje bude objavljeno, te su u tom Kazivači/ice su prije početka izvođenja intervjua potpisivali i Suglasnost za snimanje, a nakon snimanja odlučivali su pristaju li da njihovo kazivanje bude objavljeno, te su u tom

potpisivali Suglasnost za istraživanje.