Programa Aeroportus Sumáriu kona-ba Orsamentu FI tinan 2016, tuir Programa

Página 26 de 61

4.2.18. Programa Portus

Dezenvolvimentu portus hanesan mos programa importante ida hodi apoia kresimentu ekonómiku no responde ba kresimentu indústria lokal ho atividades exportasaun-importasaun ne’ebé ezije servisus frete konfiáveis. Atualmente, só portu Dili mak serve embarkesexpedisoens hotu-hotu iha Timor Leste, maibé nia kapasidade la sufisiente hodi apoia kresimentu ekonómiku Timor Leste nian iha futuru. Aleinde ne’e, portus marítimus rejionais mos iha kondisaun ne’ebé la di’ak 6 . PED nia meta mak dezlokalizasaun portus prinsipais hanesan Dili nian ba Baía Tibar no restaurasaun portus rejionais atu bele adapta ho kondisaun no nesesidade ho finansiamentu husi FI. Dezdeke kria FI, governu utiliza ona fundus hodi reabilita portus ne’ebé iha hanesan Dili nian kona-ba dragajen ho pavimentasaun no portu naval Heral, enkuantu konsepsaun kona-ba dezenvolvimentu portu baía Tibar tuir modalidade PPP avansa ona ba última faze prosesu aprovizionamentu. Iha finais 2015, governu sei asina akordu konsesaun ho empreza privada ne’ebé sei prepara dezeñuprojetu, konstroe ka harii no opera ka tau iha funsionamentu portu baía Tibar ba tinan 30-antesde portu ne’e transfere ba Governu Timor Leste. Orsamentu total ne’ebé aloka iha 2014 mak 9.2 milloens ba Reabilitasaun no Dregajen Portu Dili; Estudu ho Dezeñu Konseitu nian kona-ba Reabilitasaun Instalasoens Marítimas Atauro ho Cairabela no Portu ki’ik Com aleinde portu Vemasse. Dregajen iha Portu Hera komesa iha 2014 ho ezekusaun osan 4.0 milloens hodi husik hela rekizitunesesidade osan adisional 2.5 milloens iha 2015 ba konkluzaun ka finalizasaun. Kona-ba designdezeñu no konstrusaun Portu Vemasse, la iha orsamentu ne’ebé aloka iha 2014 no 2015. Orsamentu total ne’ebé aloka ba programa Portus iha 2015 uza hodi selu servisus konsultoria tranzasaun IFC nian ba dezenvolvimentu portu baía Tibar ho pagamentu retensaun ba Portu Naval Hera nia obras dregajen. Ba 2016, total alokasaun orsamentu mak 3.6 milloens ne’ebé aloka hodi komesa dezeñu ho konstrusaun protu baía Tibar, reabilitasaun ne’ebé presiza halo ba portu Dili, ho dezenvolvimentu konseptual portus rejionais sira-seluk.

4.2.19. Programa Turizmu

Timor-Leste iha poténsia atu dezenvolve ho susesu indústria turizmu bazeia ba eransa kultural , emerjénsia ka hamriik-mai ho susesu boot husi okupasaun estranjeira, nia klima, rai ho fauna mariãa ho flora no topografia. Enkuantu hein katak inisiativa barak kona-ba dezenvolvimentu turizmu mai husi setor privadu, Governu nia inisiativas sei sai hanesan katalizadores apoiu ne’ebé boot tebes hodi aselera progresu. Ba finalidade ida ne’e, Governu introduz projetus iha Programa Turizmu Fundu Infra-estruturas nian husi tinan 2014. 6 Exepsaun mak portu iha Oecusse hadi’a tiha ona hodi atende fretes doméstikus ho tráfiku pasajeirus tuir Doasaun JICA nian. Página 27 de 61 Projetus rua uluk nian, Estudus Preparatórius, Dezeñu no Konstrusaun ba Dezenvolvimentu Bee Manas iha Marobo ho Atauro no Estudus Preparatórius, Dezeñu ho Konstrusaun ba Dezenvolvimentu lagoa ka Bee-lihun Maubara. Kada projetu aloka osan 1.0 millaun iha 2015. Maibé, la prepara Termus Referénsia ba estudus no fundus, ho aprovasaun CAFI nian atu utiliza fundu hamutuk ho transferensiavirement adisional ho osan 4.9 milloens hodi selu programa turizmu ho territóriu ZESSM. Projetus haat ne’ebé orijinalmente ka dezde inísiu alista iha livru 6 2015 nian seimantein iha 2016 ho aloksaun orsamentu similar ka hanesan mak 0.4 milloens ba programa tuir mai ba Ministériu Turizmu: 1. Estudus Preparatórius, Dezeñu ho Konstrusaun kona-ba Dezenvolvimentu Bee-Manas iha Marobo ho Atauro 2. Estudus Preparatórius, Dezeñu ho Konstrusaun kona-ba Dezenvolvimentu lagoa Maubara. 3. Dezeñu, Konstrusaun ho Supervizaun ba Muzeu iha Aipelo ho Estabelesimentu Sentru Kultural iha Liquica 4. Dezeñu, Konstrusaun no Supervizaun Muzeu iha Dair

4.2.20. Programa Transporte

Dezenvolvimentu Setor Transporte hanesan programa xave ida hotu hodi apoia atividades sosiais no ekonómikas no kresimentu ne’ebé ezije servisus frete ne’ebé lais nian no bele konfia entre Dili ho enklave Oecussi no mos Illa Atauro. Ne’e mak rekizitus fundamentais kona-ba dezenvolvimentu hanesan Governu rasik rekoñese iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu. Programa ida ne’e nia objetivu mak atu hadi’a konetividade ka ligasaun entre áreas hirak ne’ebé temi iha leten. Iha 2015 governu aloka osan 12 milloens liuhusi investimentu ba ró-ferry foun ida no instalasoens ba fasilidades Transporte relevantes seluk. Maibé alokasaun orsamentu ida ne’e ikus mai transfere fali ba programas seluk durante orsamentu retifikativu iha Marsu 2015.La aloka tan orsamentu ba 2016.

4.2.21. Preparasaun Dezeñus no Provizaun Servisus Supervizaun

Programa ida ne’e estabelese iha 2013 hodi fasilita preparasaun no supervizaun projetus boot husi liñas minnisteriais ne’ebé sira-nia orsamentus la adekuadus ka la to’o hodi aproviziona servisus hirak ne’e. Só 0.1 millaun husi alokasaun inisial ho osan 19.4 milloens mak dezembolsa, maibé, alokasaun iha 2014 reduz ba 7.8 milloens ne’ebé 0.9 millaun mak dezembolsa ka gasta. Restante saldu, ho aprovasaun husi CAFI, muda ba projetus seluk ne’ebé presiza liu fundus. Iha 2015, osan 8.2 milloens aloka hodi halo kompletu estudus kona-ba dezeñus ne’ebé hala’o hela no mos dezeñu ho supervizaun ba projetu foun. Total osan 1.0 millaun husi programa ne’e reduz durante orsamentu retifikativu portantu alokasaun final orsamentu mak 7.2 milloens. Ho aprovasaun CAFI nian liuhusi anu fiskal 2015, alokasaun orsamentu ida ne’e nian uza hodi selu