Programa Edukasaun Sumáriu kona-ba Orsamentu FI tinan 2016, tuir Programa

Página 18 de 61 ne’ebé afeta abilidadekapasidade Min. Edukasaun nian atu kumpri obrigasoens nasaun nian kona-ba dezenvolvimentu edukasaunensinu hanesan deklara iha Konstituisaun, no mos ninia kompromisu ba Objetivus Dezenvolvimentu Miléniu 2015 nian ho metas Prioritárias Nasionais seluk. Nia prepara planu nasional setorial ida ne’ebé sei gia ka orienta implementasaun iha níveis hotu-hotu iha paiz laran. Ida ne’e dezenvolve liuhusi prosesu konsulta ne’ebé envolve pesoal iha níveis hotu-hotu Ministériu Edukasaun nian, inklui rejioens, no mos parseirus dezenvolvimentu ho stakeholders xave sira. Total osan US7.962 milloens aloka ba Setor Edukasaun iha 2015 no fahe hanesan ne’e: US3.262 milloens ba Eskola Polu; US2.0 milloens ba Eskola Politéknika, no; US2.0 milloens ba Universidade Nasional ho 0.7 milloens ba konstrusaun Akademia Peskas iha Manatuto. Tanba ezekusaun ne’ebé mínimu iha orsamentu retifikativu, mak montante inisial reduz ba US5.895 milloens. Kona-ba ensinu báziku, FI oras ne’e finansia konstrusaun lima 2 husi programa total 12 Eskolas Referensia Polu iha nasaun laran,ida-ida ninia merenda eskolar,catering, husi Primeiru to’o Nono Anu 9, hahú husi 2015 Oeccusse muda ba ZEEMS. Iha 2016 sei rekere ka presiza osan 0.585 milloens hodi finaliza Eskolas Polu iha Distritus 5. Programa expansaun ka habelar edukasaun avansada relasiona ho Konstrusaun instalasoens Universidade Nasional iha Hera no Konstrusaun Politéknikas enjeñaria iha Suai, Agrikultura Manufahi, Peskas Manatuto ho Otel Turizmu Lospalos. Aleinde ne’e, kriasaun Politéknika ida iha Aileu mos konsidera atu halo, hodi tau iha funsionamentu no jere tuir modalidade PPP. Konstrusaun fakuldades rua iha Universidade Nasional hala’o hela no osan 2.0 milloens aloka iha 2015. Pakote DEDs ba politéknikas ne’ebé propoen ba Suai, Manufahi,Lospalos no akademia peskas ba Manatuto hahú iha 2014 no sei halo kompletu iha 2015 no sei presiza osan 0.1 milloens iha 2015. Ba konstrusaun akademia peskas iha Manatuto aloka osan 0.2 milloens no proposta kona-ba Politéknika PPP iha Aileu inklui iha orsamentu FI ba 2015 no aloka osan 1.0 millaun. Projetus hirak ne’ebé halo hotu ona ba programa edukasaun ka ensinu avansadu sei implementa iha 2017 no la rezerva orsamentu ba tinan 2016. Hanesan sumáriu, total orsamentu ne’ebé aloka ba programa Edukasaun mak 5.895 milloens iha orsamentu retifikativu 2015 no previzaun ba 2016 mak 0.585 milloens.

4.2.8. Programa Eletrisidade

Objetivu programa eletrisidade nian mak atu proporsiona jerasaun eletrisidade ne’ebé konfiável ka seguru, transmisaun no distribuisaun enerjia elétrika iha Timor-Leste tomak. Importânsia husi fornesimentu eletrisidade konfiável ne’e esensial tebes ba progresu nasaun hodi avansa ba modernizmu no dezenvolvimentu ekonómiku. Fornesimentu enerjia ne’ebé di’ak no konfiável de-faktu hanesan mos kondisaun ida hotu hodi hadi’a no aumenta investimentu privadu iha Timor Leste. Projetu eletrisidade to’o agora hanesan projetu boot liuhotu ne’ebé finansia ho FI. 2 Oecusse is included in the IF Oecusse Economic Development Zone program Página 19 de 61 Projetu ne’e inklui konstrusaun ho ekipamentus ba Estasoens elétrikas iha Hera no Betano no harii Torres Distribuisaun ho Média no Alta Voltajen ho kabus iha Timor-Leste laran no Konstrusaun 9 Subestasoens. Obras ne’ebé seidauk halo kompletu mak Sistemas Koontrolu Sentral ka Central Control Systems, Melloramentu iha Iluminasaun ruas ka estradas, ka Street Lighting, Konstrusaun Pontaun ida hodi halo entrega ka remesa kombustível iha Hera no Konstrusaun Alojamentu ba Pesoal Manutensaun no Operasaun iha Distritus. Total alokasaun orsamentu ne’ebé aprova ba projetus eletrisidade husi 2011 to’o 2015 mak 1.060 billioens ho dezembolsa 881 milloens.Iha finais 2015, maioria projetus ne’ebé temi ne’e halo kompletu ona, exeptu liñas distribuisaun ho projetus seluk hanesan pontaunponte hodi hala’o fornesimentu kombustível ne’ebé efisiente ba sentrais elétrikus, ne’eb’e sei halo kompletu iha 2016 no 2017. Ba tinan 2016, total alokasaun orsamentu mak 6.3 milloens ne’ebé kobre konstrusaun pontaun iha Hera no pagamentu retensaun ne’ebé espera halo ba projetus ho voltajen baixa-média ne’ebé halo kompletu iha 2015.

4.2.9. Programa Informátikas

Indústria ho komérsiu mundial depende ba komunikasoens ne’ebé lais no bele konfia ho kapasidade no kobertura ne’ebé adekuada hodi satisfaz utilizadores ka utentes sira-nia nesesidades. Teknolojia komunikasaun atual hanesan kona-ba velosidade transferénsia dadus no koneksaun iha Timor Leste sei atraza liudook paízes viziñus hanesan Indonézia, Australia, ou paízes seluk iha rejiaun pasífika. Projetus tolu iha programa ida ne’e ho intensaun atu asegura katak Timor-Leste bele fornese ka proporsiona kapasidade ho kualidade tuir ezijénsias husi utilizadoresutentes ho investidores potensiais sira iha komérsiu no indústria. Alokasaun Orsamentu inisial iha 2014 mak 4.2 milloens no estima katak osan 1.1 millaun sei ezekuta to’o finais tinan ne’e.Bazeia ba pedidu husi donus projetus, CAFI aprova redusaun 3.61 milloens ne’ebé total alokasaun orsamentu ba programa sai ba 0.6 milloens ne’ebé hein katak bele dezembolsa iha fins 2014. Projetus rua husi tolu ne’ebé iha estabelese iha 2014 no hein katak bele halo kompletu iha anu fiskal 2015 hanesan tuir mai: 1. Projetu Konetividade Nasional Fazes III ho IV; 2. Satellite Internet Upgrade ka Atualizasaun Internet Satélite Prosesu konkursu ba fibra optika Komisaun Nasional Aprovizionamentu KNACNA kansela tiha ona bazeia ba pedidu husi donu projetu iha 2014. Total alokasaun orsamentu ba 2015 mak 1.4 no to’o fins 2015 total 1.334 milloens projeta atu dezembolsa. Ba tinan 2016, governu sei komprometidu ho projetus tolu ne’e hodi hadi’a no aumenta sistema telekomunikasoens no total alokasaun orsamentu mak 1.6 milloens.

4.2.10. Programa Objetivus Dezenvolvimentu Miléniu ODM ka MDG

Iha 2000, 189 paízes membrus Nasoens Unidas nian simu hanesan enkuadramentukuadru ida hodi sukat progresu dezenvolvimentu uza ODM ka MDGs ualu hanesan tuir mai: