Página 20 de 61
1. Erradika ka halakon extrema pobreza
2. Alkansa edukasaun primária universal
3. Promove igualdade jéneru no fortalese ka hakbiit feto sira
4. Reduz mortalidade kriansas ka labarik sira
5. Hadi’a saúde materna ka inan sira-nian
6. Kombate HIVAIDS, malaria, ho moras seluk
7. Asegura sustentabilidade ambiental
8. Dezenvolve Parseria Global ba Dezenvolvimentu.
PED deklara katak “komponente xave ida husi Objetivus Dezenvolvimentu Miléniu mak Programa Suco, sei harii uma bae ma vulneráveis sira. Tuir programa ne’e, tinan-tinan sei harii
uma lima iha kada aldeia husi 2,228 aldeias”
3
. Atu aselera meta ida ne’e programa ne’e inklui iha pasta FI dezde ninia kriasaun iha 2011.
Projetus rua hala’o hela hodi kompleta projetus relevantes iha programas seluk FI nian. Mak hanesan 1 Bee Saneamentu no 2 Abitasaun ka Uma Sosial. Total orsamentu ne’ebé aloka
ba Programa Suco ODMMDG iha 2015 mak US8.5 milloens. Husi montante ne’e, US1.0 milloens aloka ba bee no Saneamentu ho US7.5 milloens rezerva ba Programa Abitasaun
Komunidade nian. Ikus fali, iha previzaun haree katak ezekusaun sei mínimu to’o finais du-anu, mak iha orsamentu retifikativu reduz ba 5.0 milloens.
Programa ne’e sei kontinua ba 2016 ho orsamentu 4.8 milloens, ne’ebé aloka ba Abitasaun Sosial.
4.2.11. Programa Saúde
Melloramentus barak iha disponibilidade no kualidade kuidadus saúde tenke kontinua hala’o iha Timor-Leste. Presiza tebes infra-estruturas, extensoens no melloramentus iha Ospital
Nasional,ospitais referénsia no klínikas iha distritus no sub-distritus ho sentrus saúde. Iha 2014, total osan 4.7 milloens aloka ba Programa Saúde hodi halo implementasaun ba
projetus atuais lubun ida, inklui Reabilitasaun Palásiu Sinzas ba Ministériu Saúde atu utiliza ne’ebé halo hotu ona. Projetus bootgrandes ne’ebé hala’o hela mak hanesan 1 Konstrusaun
Ospital Referénsia Hospital, 2 Reabilitasaun no Konstrusaun Antigu Ospital Dr Antonio Carvalho, Unidade Kuidadu Intensivu Kardíaku UKKI ka Intensive Care Cardiac Unit
ICCU, Sames, Kuidadus Intensivus no servisus Emerjénsia Agudas ka Acute Care and Acute Emergency Facilities no 3 Konstrusaun Unidade Pediatria nian iha Ospital Nasional Guido
Valadares, Dili. Tuir mai, tanba ezekusaun ne’ebé mínima no aprovasaun husi CAFI, alokasaun orsamentu transfere ba programas seluk ne’ebé presiza fundus ho montante 2.8 milloens
ne’ebé halo programa total sai ba 2.0 milloens.
3
Strategic Development Plan P. 111
Página 21 de 61
Iha 2015, aloka montante similar ka hanesan, mak 4.00 ba lista projetus iha leten, iha livru orsamentu 6. Maibé, ho aprovasaun CAFI nian iha 2015, fundus hotu-hotu konsolida ba
konstrusaun Ospital referénsia Bacau ne’ebé to’o ona iha faze akabamentu ka finalizasaun ne’ebé itens adisionais balu hanesan estrada, bee, muru ka lutu, ho eletrisidade presiza hodi
apoia operasaun ka funsionamentu ospital ne’e nian wainhira hahú opera. Kontratu atu reabilita Ospital Dr Antonio Carvalho hodi utiliza ba ICCU ka UKKI, Sames,
Kuidadus Intensivus no Servisus Emerjénsia Agudas ka Acute Care and Acute Emergency Services
iha ona aprovizionamentu no aloka osan 0.9 milloens hodi bele hahú iha 2015. Kontratu ba DED Unidade Pediatria nian iha Ospital Nasional Guido Valadares adjudika ona.
Depoisde konkluzaun ho aprovasaun, tuir mai halo aprovizionamentu ba kontrator obras no enjeñeiru supervizaun ne’e mak aloka osan 1.5 milloens iha FI ba 2015.
Orsamentu FI nian ba 2016 ba Programa Saúde temi iha leten nia total mak 1.701 milloens ne’ebé kobre pagamentu retensaun ne’ebé espera halo ba Ospital Referénsia Baucau no